Cilj istraživanja bio je utvrditi predviđaju li znakovi trenutne depresije pokušaje prestanka pušenja, kratkoročnu apstinenciju kod onih koji pokušaju i istražiti utjecaj spola te farmakološke i bihevioralne potpore na prestanak pušenja. Korišteni su podaci iz International Tobacco Control Study (ITCS) kako bi se prospektivno ispitala povezanost između depresije i prestanka pušenja kod ukupno 6811 pušača (57% ispitanika činile su žene, a srednja je dob bila 47 godina) iz SAD-a, Australije, Kanade i UK.

U telefonskim intervjuima, ispitanici su odgovarali na pitanja o depresivnim simptomima (depresivnom raspoloženju i gubitku interesa/zadovoljstva) i dijagnozi postavljenoj u prethodnoj godini, uporabi nikotina, nedavnim pokušajima prestanka pušenja, namjeri prestanka i mišljenjima o tome kako pušenje utječe na zdravlje i kvalitetu života. Godinu dana kasnije, ispitani su o sljedećim pokušajima prestanka pušenja, trajanju apstinencije i potpori pri prestanku (farmakološkoj ili bihevioralnoj).

Rezultati su pokazali da su pacijenti s nedavno postavljenom dijagnozom depresije ili koji su sami izrazili da osjećaju simptome depresije, češće prijavljivali pokušaje prestanka pušenja, ali to otkriće nije više bilo značajno kad su se pregledali prijašnji pokušaji prestanka pušenja i razmišljanja o učincima pušenja kod istih osoba. Utvrđeno je da su žene s depresivnim simptomima sklone relapsu unutar prvog mjeseca od pokušaja prestanka pušenja.

Budući da se u istraživanju nije vodila detaljna evidencija o procjeni depresivnog poremećaja ni o liječenju i ishodu liječenja depresije, to predstavlja ograničenje studije. No, rezultati upućuju na to da je tijekom liječenja depresije ženama potrebna veća potpora u prestanku pušenja te bi njihovi liječnici to trebali imati na umu.