Izloženost trudnica pasivnom pušenju, mjerena preko razina kotinina u urinu, povezana je sa smanjenjem grubih motoričkih funkcija njihove djece u dobi od 18 mjeseci, objavio je časopis The Journal of Pediatrics.

Uvod

Kotinin je metabolit nikotina s biološkim vremenom poluživota u trudnica od otprilike 9 sati. Kotinin se trenutno smatra najprikladnijim biomarkerom za utvrđivanje nedavne izloženosti pasivnom pušenju među odraslima, djecom i novorođenčadi.

Pušenje tijekom trudnoće kao i učinci koje ono ima na majku i dijete dobro su proučeni. Izloženost duhanu u maternici negativno utječe na neurorazvoj djece, a taj učinak modificiraju čimbenici kao što je rasa, spol djeteta, genetske varijacije i obiteljski čimbenici. Učinak je, čini se, ovisan o dozi, a period trudnoće u kojemu je došlo do izloženosti nikotinu također može imati utjecaja na ishode, što se pokazalo i na ljudskim i na životinjskim modelima. U štakora su neurorazvojni učinci opaženi pri nižim dozama od onih koje utječu na intrauterini rast.

Broj istraživanja učinaka izloženosti pasivnom pušenju tijekom trudnoće na neurorazvojne ishode djece je ograničen, a postojeći rezultati su nekonzistentni. Opaženo je smanjenje kognitivnih funkcija i povećani rizik razvojnog zaostajanja, dok ishodi u područjima jezika i čitanja možda i nisu pod utjecajem majčine izloženosti pasivnom pušenju. Loša strana većine studija je ta da su sve utvrđivale izloženost pasivnom pušenju preko upitnika koje su ispunjavale majke prenatalno ili postnatalno. Tek nekoliko studija koristilo je biomarker izloženosti pasivnom pušenju, kotinin. Kotinin je metabolit nikotina s biološkim vremenom poluživota u trudnica od otprilike 9 sati. Kotinin se trenutno smatra najprikladnijim biomarkerom za utvrđivanje nedavne izloženosti pasivnom pušenju među odraslima, djecom i novorođenčadi.

Rezultati dosadašnjih studija s kotininom koje su ispitivale neurorazvojne ishode značajno variraju: nađeni je slabiji rezultat u području kognicije, jezika i fine motorike ili pažnje i regulacije, dok druge studije nisu pokazale povezanosti s kognicijom i aktivnošću niti s evociranim potencijalima moždanog debla.

Grčka je zemlja s najvišom „per capita“ konzumacijom cigareta u svijetu u kojoj je prema procjenama trenutačno udio pušača u općoj populaciji 43%. Zbog toga je teško izbjeći izloženost pasivnom pušenju, čak i tijekom trudnoće.

Kako bi evaluirali povezanost između izloženosti pasivnom pušenju trudnica, odnosno njihovih razina kotinina, sa neurorazvojem djece u dobi 18 mjeseci, grčki su autori proveli studiju među parovima majka-dijete koji su bili dio veće kohorte u sklopu Rhea studije.

Metode

U studiju je bilo uključeno ukupno 175 trudnica koje su nosile po jedan plod bez kongenitalnih malformacije, nikada nisu pušile cigarete i imale su dostupan barem jedan rezultat analize razine kotinina u urinu između 12. i 30. tjedna trudnoće te je djetetu u dobi 18 mjeseci učinjena procjena neurorazvoja.

Prikupljeni su sociodemografski podaci, detalji podaci o izloženosti pušenju, prehrambenim i općenitim životnim navikama. Razine kotinina mjerene su plinskom kromatografijom/spektometrijom masa.

Neurorazvoj djece procjenjivan je u dobi 18 mjeseci (± 6 tjedana) uz pomoć razvojne ljestvice Bayley III, kojom se procjenjuje razvoj djece starosti od 1 do 42 mjeseca starosti.

Rezultati

Srednja dob majki u trenutku rođenja djeteta je bila 31 god; većina ih je imala srednju ili višu/visoku stručnu spremu, bile su u braku, bile su multipare i imale su ITM ispod 25. Srednja dob očeva je bila 35 god; svi su bili Grci, 43% ih je imalo srednju stručnu spremu i više od 60% ih je bilo nepušača tijekom partneričine trudnoće. Postotak očeva koji su pušili tijekom prvog trimestra smanjio se za 8% do trećeg trimestra. Dob očeva, njihov stupanj edukacije i pušački status značajno su korelirali s razinama kotinina u urinu trudnica.

Razine kotinina u urinu majki bile su sveukupno niske (srednja vrijednost: 10.3 ng/mL, SD: 11.7 ng/mL). Prijavljena izloženosti pasivnom pušenju iz raznih izvora snašno je korelirala sa razinama kotinina u urinu. Opažena je negativna povezanost između razina kotinina u urinu tijekom trudnoće i djetetovih grubih motoričkih funkcija (beta = 3.22 per 10 ng/mL, 95% CI 5.09 to 1.34) i nakon podešavanja na čimbenike koji potencijalno mogu imati učinak na neurorazvoj; rezultati su bili slični za oba spola. Negativna povezanost opažena je i za kognitivne i receptivne skale komunikacije, ali je taj učinak bio malen i nije dostizao statističku značajnost.

Zaključak

Majčina izloženost pasivnom pušenju tijekom trudnoće, mjerena preko razina kotinina u urinu, bila je povezana sa smanjenjem grubih motoričkih funkcija u dobi djeteta od 18 mjeseci (smanjenje od 3 boda na razvojnoj ljestvici zabilježeno je za svakih 10 ng/mL kotinina u urinu tijekom trudnoće). Navedeni negativni učinak na neurorazvoj opažen čak i uz ovako niske razine izloženosti pasivnom pušenju.