Cilj istraživanja provedenog na oko 6500 ispitanika bio je odrediti utjecaj postojeće ili novodijagnosticirane fibrilacije atrija na rizik od razvoja demencije tijekom 20-godišnjeg praćenja.

Na početku istraživanja, 4,9% ispitanika imalo je atrijsku fibrilaciju, a tijekom praćenja je ukupno 15,3% ispitanika oboljelo od demencije. Uzimajući u obzir prilagođeni omjer rizika, utvrđena je povezanost atrijske fibrilacije i demencije. Od ispitanika koji na početku istraživanja nisu imali dijagnozu atrijske fibrilacije, 11,7% ih je tijekom praćenja oboljelo od iste, a 15,0% je razvilo demenciju. Novodijagnosticirana atrijska fibrilacija je bila povezana s povećanim rizikom od demencije u ispitanika mlađih od 67 godina, te je u istih ključan čimbenik bila duljina izloženosti aritmiji, dok se u starijih ispitanika to nije pokazalo kao značajan faktor.

Fibrilacija atrija smatra se čimbenikom rizika za demenciju jer može dovesti do kronične cerebralne hipoperfuzije i moždanog udara. Međutim, rezultati ovog istraživanja ukazuju da je fibrilacija atrija povezana s demencijom neovisno o tome je li osoba preboljela moždani udar. Autori zaključuju da bi se budućim istraživanjima trebalo otkriti može li optimalno liječenje fibrilacije atrija prevenirati ili odgoditi demenciju.