Palijativna skrb iz pilot-faze prešla je u standard i prvi je put uvrštena u mrežu koja određuje broj i raspored liječničkih i stomatoloških ambulanti i javnozdravstvenih timova, te bolničkih ležajeva koje priznaje i plaća HZZO, uglavnom prema broju osiguranika na određenom području.

U novoj mreži broj palijativnih kreveta na razini države je udvostručen – s 200 na 418, uvedeno je 47 koordinatora za palijativu, dio akutnih postelja u bolnicama prenamijenjen je u postelje za produženo liječenje, a povećani su i kapaciteti dnevnih bolnica u skladu s Nacionalnim planom razvoja bolnica, rekla je Hini pomoćnica ministra zdravlja Dijana Cimera. 

U mreži je proveden Strateški plan razvoja palijativne skrbi za razdoblje 2014.-2016., tako da je Hrvatska danas, po broju palijativnih postelja, u skladu s europskim standardom. Naime, prema preporukama Europskog udruženja za palijativnu skrb, potrebno je između  80 i 100 postelja na milijun stanovnika.

Pomoćnica ministra ističe da se kapacitete nastojalo ravnomjerno rasporediti po cijeloj Hrvatskoj, kako bi sve regije i županije imale isti standard palijativne skrbi. Primjerice, u Splitsko-dalmatinskoj županiji po deset palijativnih postelja bit će smješteno u stacionare u Imotskom, Sinju, na Braču i Hvaru.

"Ministarstvo je izradilo pravni okvir za ugovaranje tih postelja s HZZO-om, a sada lokalna zajednica mora iskazati svoj interes prema HZZO-u i omogućiti te kapacitete", rekla je Cimera.

Uz Splitsko-dalmatinsku županiju, postelje za palijativnu skrb dobivaju domovi zdravlja u Metkoviću, Otočcu, Senju, Đakovu, na Korčuli, te istarski i primorsko-goranski domovi zdravlja.

Domu zdravlja Metković su, uz posteljne kapacitete, u djelatnosti palijativne skrbi dodane postelje općeg stacionara što je, kažu u Ministarstvu, preduvjet za  ostvarivanje kontinuirane, cjelovite i sveobuhvatne zdravstvene zaštite u dolini Neretve.

S obzirom da, prema konzervativnim procjenama, između 50 i 89 posto umirućih pacijenata treba neki oblik palijativne skrbi, što je čak između 26.000 i 46.000 pacijenata godišnje, uvedeni su koordinatori za palijativu koji će strukturirati skrb o umirućem bolesniku nakon otpusta iz bolnice.

Obitelji takvih bolesnika imat će na usluzi palijativne mobilne timove u koje će biti uključeni liječnici obiteljske medicine, psiholozi, fizioterapeuti, patronažna služba i zdravstvena njega u kući, uz koordinaciju raspoređenu po domovima zdravlja i u dvjema ustanovama za kućnu njegu – u Karlovcu i Zagrebu. 

U novoj mreži implementiran je i Nacionalni plan razvoja bolnica 2015.-2016. tako da su povećani kapaciteti dnevnih bolnica i dnevne kirurgije za minimalno deset posto, te smanjen broj akutnih postelja.

U novoj mreži Grad Zagreb je razdvojen od Zagrebačke županije, što do sada nije bio slučaj. Novina je i to što je broj timova četiri najzastupljenije specijalističke djelatnosti - interne medicine, psihijatrije, fizikalne medicine i rehabilitacije te oftalmologije načelno utvrđen na razini županije, no broj timova dogovarat će se u manjim mjestima, a ne kao dosad u županijskim središtima.

Po regijama je raspoređeno i 17 specijalista dječje stomatologije kako bi se osigurala kvalitetnija dentalna zaštita djece, a tri dodatna tima, specijalizirana za gerontologiju, dobio je zagrebački zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar".

Nacrt nove Mreža javne zdravstvene službe, koji je sredinom lipnja Ministarstvo poslalo županijama, izazvao je mnoštvo polemika u javnosti, a lokalne vlasti su upozoravale na namjeru ukidanja pojedinih timova opće medicine na otocima i u ruralnim sredinama.

U Ministarstvu ističu da su većinom prihvatili sugestije županija, nisu ograničili dostupnost zdravstvenih usluga, a posebno se vodilo računa da ambulante budu raspoređene na svim područjima, tako da na novu mrežu nije dosad bilo nikakvih prigovora niti intervencija.

Zadnji put Mreža javne zdravstvene službe promijenjena je 2013. godine.