U organizaciji Hrvatskog društva za palijativnu medicinu i Psihijatrijske bolnice Ugljan od 16-17. listopada održan je simpozij s međunarodnim sudjelovanjem: „60 godina Psihijatrijske bolnice Ugljan - Specifičnosti palijativne skrbi u Dalmaciji: primorju, zaleđu i otocima“ te je svečano obilježena 60. godišnjica osnutka bolnice. Skup je u ime ministra zdravlja pozdravila pomoćnica ministra Dijana Cimera, dr.med.spec. U svom je pozdravnom govoru naglasila kako je palijativna skrb od ove zdravstvene administracije prepoznata kao iznimno važan segment zdravstvene zaštite pacijenata koji se nalaze u vrlo zahtjevnom periodu života donošenjem Nacionalne strategije razvoja zdravstva.

Otkad je Vlada Republike Hrvatske krajem 2013. godine objavila Strateški plan razvoja palijativne skrbi 2014.-2016. u Hrvatskoj je  osnovano ili podržano ukupno 134 ustanove ili punkta u kojima najteži hrvatski bolesnici i njihove obitelji mogu dobiti neki oblik palijativne skrbi. U ovom trenutku imamo 10 mobilnih timova za palijativnu skrb u kući bolesnika; 14 bolničkih timova za palijativnu skrb; 31 ambulanta za bol, u kojoj rade stručnjaci educirani za cjelovitu skrb o pacijentima na kraju života; 43 besplatne posudionice pomagala za nepokretne; 16 organizacija volontera u palijativi; 5 županijskih timova za razvoj županijskih sustava palijativne skrbi; 4 županijska koordinacijska centra za palijativnu skrb; jedan fakultetski centar za edukaciju o palijativi (Medicinski fakultet u Zagrebu); te jedan bolnički zavod za palijativnu medicinu (u KBC Rijeka).

Palijativnu skrb prima oko 20% naših građana u posljednjoj godini svog života, za razliku od svega jednog promila (tj. nekoliko stotina bolesnika) koliko ih je primalo prije tri godine dok u Hrvatskoj još nije započet sustavan razvoj palijativne skrbi. Izmjenama i dopunama Mreže udvostručen je postojeći broj posteljnih kapaciteta za palijativnu skrb, te je po prvi puta predviđeno ugovaranje ukupno 47 koordinatora za palijativnu skrb u Hrvatskoj. Uz svakog koordinatora može se organizirati po jedan mobilni palijativni tim. 2014. godine su liječnici u općoj i obiteljskoj medicini učinili 7.290 prvih te 17.465 kućnih posjeta u palijativnoj skrbi, dok je zdravstvena njega u kući izrazito teških bolesnika i bolesnika u terminalnoj fazi bolesti pružena 26.509 puta, a u istoj godini HZZO je samo stacionarnu zdravstvenu skrb palijativnih bolesnika financirao 20,8 milijuna kuna. Na području razvoja palijative napravljeno je u zadnjih par godina, a posebno zadnju godinu mnogo, no prostora za poboljšanje uvijek ima te će nastaviti s aktivnostima s ciljem dodatnog unaprjeđenja ove iznimno važne djelatnosti na korist naših pacijenata i njihovih obitelji, ali i  olakšali rad pružateljima usluga.