Budući da u Europi oko 50 milijuna ljudi boluje od nekoliko kroničnih bolesti, a taj broj će se do 2030. godine značajno povećavati, multimorbiditet postaje najznačajnija prijetnja zdravstvenoj skrbi i ekonomskoj održivosti zdravstvenih sustava Europe. Dosadašnji modeli integrirane kronične skrbi orjentirani su isključivo na pojedine kronične bolesti zbog čega je potrebno uspostaviti nove oblike ove skrbi orjentirane upravo na bolesnike s multimorbiditetom, a koji se najvećim udjelom odnosi na gerijatrijske bolesnike. Mr. sc. Romana Tandara- Haček, dr. med. je u uvodnom dijelu radionice predstavila nacrt projekta naglašavajući potrebu za holisitičkim i interdisciplinarnim pristupom ovom problemu. Tendencija je da se model skrbi u čijem centru se nalazi bolest preorjentira u model personalizirane skrbi.

Ovakav koncept integrirane skrbi uključuje 6 komponenti:

1) pružanje usluga

2) financiranje

3) radna snaga

4) tehnologija i medicinski proizvodi  

5) informatizacija i istraživanje 

6) vodstvo i upravljanje.

Svaka komponenta je razrađena na 3 razine (mikro, mezo i makro-razina).

Ciljevi ovog četverogodišnjeg projekta su: definiranje novih modela integrirane kronične skrbi, proizvesti sheme financiranja, utvrditi evaluaciju procjene provedbe, proizvesti dokaze za donosioce odluka o zdravstvenoj politici o troškovnoj učinkovitosti i održivosti ovih modela te stimulirati jačanje kapaciteta europskih država i svjesnost o značenju navedenih modela. Zbog toga na nacionalnoj razini u SELFIE projektu izdvojena su dva potprojekta koja se odnose na:

1. Palijativnu skrb.

2. GeroS, sastavni dio CEZIH-a za praćenje i evaluaciju zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starijih osoba i 

Palijativna skrb

Budući da je jedna od specifičnosti palijativnih bolesnika upravo multimorbiditet, dr. Karmen Lončarek je prezentirala trenutno stanje palijativne skrbi na terenu. Palijativna skrb je pristup koji bolesnicima suočenima sa smrtonosnom bolešću i njihovim obiteljima unapređuje kvalitetu života. To se čini kroz sprečavanje i olakšavanje simptoma, rano otkrivanje, procjene i liječenje boli te kroz olakšavanje ostalih psihičkih, psihosocijalnih i duhovnih problema. Zaključeno je da palijativna skrb nije dovoljno integritana u zdravstveni sustav te da na ovom području postoje brojni organizacijski nedostaci koji ukorisnike ove skrbi kao i njihove obitelji stavljaju u nepooljni položaj.

GeroS

Liječnik obiteljske medicine ima ključnu i koordinirajuću ulogu u provedbi Programa primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije osobe, na operativnoj razini u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Glavni problem koji se danas javlja u starijih bolesnika je višestruki gerijatrijski morbiditet čija pojavnost raste s porastom dobi. Multimorbiditet koji dovodi do gerijatrijskog domino efekta i funkcionalne ovisnosti je posebno karakterističan za osobe u dubokoj starosti. Doc. dr. sc. Spomenka Tomek Roksandić, prim. dr. med. u  svom izlaganju je predstavila GeroS – jedinstveni sustav neodvojivo povezan s CEZIH-om, za praćenje i evaluaciju zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti gerontoloških osiguranika i gerijatrijskih bolesnika, po svim razinama pružene zdravstvene i socijalne skrbi za starije. Ovu inicijativu je pokrenuo Referentni centar Ministarstva zdravlja za zaštitu zdravlja starijih osoba, u koordinaciji s Hrvatskom zavodom za zdravstveno osiguranje. Cilj projekta je informatizirati svu pruženu zdravstvenu i socijalnu skrb gerontološkim osiguranicima i gerijatrijskim bolesnicima, bez obzira na vlasništvo institucije u kojoj su zbrinuti. Dr. sc. Nada Tomasović Mrčela, dr.med govorila je o važnosti primarne, sekundarne i tercijarne prevencije u starijoj životnoj dobi. Mjere prevencije bolesti i funkcionalne onesposobljenosti u starijoj životnoj dobi podrazumijevaju promociju pozitivnog zdravstvenog ponašanja, te utvrđivanje, praćenje, proučavanje i vrednovanje utjecaja čimbenika rizika za nastanak bolesnog starenja poput negativnog oblika zdravstvenog ponašanja već u ranijoj životnoj dobi. Promocija zdravog aktivnog produktivnog starenja je poglavito usmjerena održavanju funkcionalne sposobnosti starijih osoba i u dubokoj starosti (od 85 god. i više), a ne samo produženju životnog vijeka i sprječavanju prerane smrti zbog preventabilnih bolesti. Liječnik obiteljske medicine ima ključnu i koordinirajuću ulogu u provedbi Programa primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije osobe, na operativnoj razini u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Primjena Programa Četiri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege u domovima za starije

O značenju primjene Programa Četiri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege u domovima za starije, gdje na razini primarne zdravstvene zaštite za starije, nositelji te zdravstvene zaštite su poglavito timovi spec. opće/obiteljske medicine s primjerenim brojem medicinskih sestara ovisno o zdravstvenim potrebama i funkcionalnojsposobnosti gerijatrijskih osiguranika smještenim u domovima, govorila je Marica Lukić, dipl. med. techn. Glavni indikator za određivanje minimalnog kadrovskog standarda zdravstvenih djelatnika na broj gerijatrijskih osiguranika u stambenom i stacionarnom dijelu domova za starije osobe, definira se na osnovi utvrđivanja funkcionalne sposobnosti u odnosu na fizičku pokretljivost i psihičku samostalnost gerijatrijskog bolesnika, odnosno korisnika doma za starije osobe. 

Krajnji korisnici projekta

Krajnji korisnici proizvoda navedenog projekta su donosioci odluka o zdravstvenoj politici, zdravstvenog sustava, zdravstvenog osiguranja, zdravstveni djelatnici, djelatnici u sustavu socijelne skrbi i udruge pacijenata euopskih zemalja, uključujući i zemlje s niskim bruto nacionalnim dohodkom, zbog mogućnosti prilagodbe na nacionalne razine i implementaciju novih modela integrirane kronične skrbi za bolesnike s multimorbiditetom koja će u konačnici poboljšati kvalitetu zdravstvene zaštite i smanjiti socijalno-ekonomske nejednakosti, a to se odnosi poglavito na gerijatrijske bolesnike te na bolesnike u palijativnoj skrbi.

Radionici su nazočili stručnjaci za fokusirana dva projekta, SELFIE projekt te GeroS i palijativna skrb: Trpimir Goluža (HLK), Mirjana Huić (AAZ), Romana Tandara - Haček (AAZ), Spomenka Tomek -Roksandić (RCMZRH za zaštitu zdravlja starijih osoba), Karmen Lončarek (KBC Rijeka), Sanja Predavec (MZ), Ana Stavljenić – Rukavina (Libertas), Iva Pejnović Franelić (HZJZ), Mario Šekerija (HZJZ), Roberta Katačić (IŽ), Ante Ivančić (IDZ), Diego Brumini (IŽ), Branko Kolarić (RCMZRH za zaštitu zdravlja starijih osoba), Nada Tomasović – Mrčela (RCMZRH za zaštitu zdravlja starijih osoba), Marica Lukić (RCMZRH za zaštitu zdravlja starijih osoba), Ivana Popek (RCMZRH za zaštitu zdravlja starijih osoba), Stela Mravak (RCMZRH za zaštitu zdravlja starijih osoba), Blaženka Eror -Matić (HMID), Marija Penava- Šimac (MSPM), Olivera Tomas (Mobilni tim za palijativnu skrb OFS), Mario Ravić (Ericsson), Dunja Durut - Beslač (HZZO), Maja Vajagić (HZZO), Olivija Holjac (HZZO), Vlasta Zmazek (HSRB), Ivica Belina (KUZ), Vesna Markač (KBD), Mira Purgarić (KBD).