Tri najčešća sijela raka po spolu su traheja, bronh i pluća, prostata i kolon u muškaraca te dojka, traheja, bronh i pluća i kolon u žena. Onkološki bolesnici imaju značajno veći broj pridruženih bolesti što utječe i na njihovo preživljenje.

Cilj: istražiti broj pridruženih bolesti i lijekova u terapiji onkološkog bolesnika s tri najčešća sijela raka te učestalost prijavljivanja dijagnoze karcinoma u Registar za rak.

Ispitanici i metode: U istraživanje su bili uključeni pacijenti (N=4120) iz dviju ordinacija obiteljske medicine u Zagrebu koji su unatrag pet godina oboljeli od jednog od tri najčešća sijela raka. Iz e-zdravstvenog kartona pacijenata retrospektivno se pratila pojava novih bolesti i preporučenih lijekova te prijava u Registar za rak.

Rezultati: Od ukupno 4120 ispitanika njih 129 (3,1 %) imalo je dijagnozu jednog od tri najčešća sijela karcinoma (47,9 % žena i 52,1 % muškaraca). Prosječna dob obolijevanja u žena bila je 65 godina za karcinom dojke, 70 za karcinom pluća i 72 za karcinom kolona, a u muškaraca 55 za karcinom pluća, 72 za karcinom prostate i 74 za karcinom kolona. Onkološki bolesnici prosječno su imali 7 pridruženih bolesti (bez razlike prema spolu) te prosječno 4 lijeka u stalnoj terapiji (žene nešto više od muškaraca). Najčešće pridružene bolesti bile su koštano-mišićne (15 %), bolesti oka i uha (13 %), respiratorne (11 %), dermatološke (9 %), kardiovaskularne (9 %), mokraćnog sustava (7 %), ostali simptomi (7 %), gastrointestinalne (6 %) i psihijatrijske (6 %). U Registar za rak elektronički je bilo prijavljeno samo 15 (11,1 %) oboljelih.

Zaključak: Onkološki bolesnik ima velik broj pridruženih bolesti što ga čini teškim pacijentom za zbrinjavanje u obiteljskoj medicini. Veći broj bolesti uzrok je i većeg broja propisanih lijekova kod bolesnika što zahtjeva dobru edukaciju liječnika o međusobnoj interakciji i nuspojavama lijekova. Rijetko prijavljivanje oboljelih od karcinoma u Registar za rak ne remeti statistiku incidencije karcinoma jer se registri formiraju i prema bolničkim prijavama, ali smanjuje broj podataka u registru koje samo liječnik obiteljske medicine može pružiti.

Ines Bosnić, Ivona Brkić, Ksenija Kranjčević