U prevenciji kardiovaskularnih bolesti važno je procijeniti ukupni kardiovaskularni rizik. Na temelju SCORE vrijednosti za svakog se pacijenta kroji njemu odgovarajuća terapija (statini, PCSK9 inhibitori, ezetimib).
Kardiovaskularne bolesti velik su javnozdravstveni problem te vodeći uzrok smrti u svijetu i Republici Hrvatskoj. Posljedica su ateroskleroze kojoj je jedan od glavnih okidača dislipidemija. Liječenje dislipidemije temelj je prevencije kardiovaskularnih bolesti i njihovih posljedica. S obzirom na nemogućnost postizanja ciljnih vrijednosti LDL kolesterola u određenog broja pacijenata ...
Osobe oboljele od dijabetesa tipa 2 pod povećanim su rizikom za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Stoga je nužno smanjiti taj rizik što se postiže antidijabeticima. Među njima može se istaknuti pioglitazon koji je pokazao nekoliko neuroprotektivnih mehanizama – antiinflamatorni i antioksidativni učinak.
Od početka COVID-19 pandemije uočena je velika učestalost hipertenzije među teže oboljelim pacijentima. To nas svakako podsjeća na važnost hipertenzije i njenih poveznica: endotelne disfunkcije i renin-angiotenzin-aldosteronskog sustava.
Iako je COVID-19 dominantno respiratorna bolest, zahvaćanje drugih organa je uobičajeno. Neka od oštećenja kardiovaskulanog sustava su akutno oštećenje miokarda, aritmije, akutni infarkt miokarda. Neka od oštećenja mogu se pripisati prekomjernom upalnom odgovoru, odnosno citokinskoj oluji.
Zbog socijalnog distanciranja mijenja se socioekonomska struktura stanovništva (raste razina nezaposlenosti), povećava se anksioznost, depresija, socijalna deprivacija i financijska nesigurnost, što su od ranije poznati čimbenici koji pridonose povećanom obolijevanju, ukupnoj smrtnosti i smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, osobito u starijih osoba.
U COVID-19 bolesnika u laboratorijskim nalazima neophodno je praćenje troponina l i NT-proBNP-a jer su oba vrijedni parametri koji, uz kliničku sliku i ostale dijagnostičke mjere, mogu predvidjeti ukupan ishod bolesnika liječenih od COVID-19 bolesti.
Odrasli s visokim kardiovaskularnim rizikom koji primaju intenzivnu terapiju za hipertenziju mogu produljiti svoj životni vijek za od pola godine do čak 3 godine.
Konzumacija orašastih plodova (naročito konzumacija kikirikija i oraha) smanjuje rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti, prema novoj, prospektivnoj, kohortnoj studji objavljenoj u časopisu Journal of the American College of Cardiology 20. studenog 2017.
Zbog svojeg antiagregacijskog djelovanja, acetilsalicilna kiselina je nezaobilazna u prevenciji i liječenju kardiovaskularnih bolesti. Istraživanja ovog lijeka i dalje traju te su otkrivene nove potencijalne indikacije za njegovu primjenu.
