Uvod

S obzirom na trajanje simptoma, križobolja može biti akutna (<6 tjedana), subakutna (6-12 tjedana) i kronična (>12 tjedana)

Bol, kao peti vitalni znak, tegoba je s kojom se obiteljski liječnik iznimno često susreće u svom svakodnevnom radu s pacijentima. Uzrok boli može biti raznolik i vrlo često složene etiologije, može se javiti u svim dobnim skupinama te predstavlja složen dijagnostički i terapijski izazov u obiteljskoj medicini (1). Obiteljski se liječnik pri dijagnosticiranju i razrješavanju etiologije boli služi anamnezom, kliničkim pregledom i dijagnostičkim pretragama. Bol predstavlja jedan od najčešćih razloga dolaska bolesnika u ordinaciju obiteljskog liječnika, te čini četvrtinu svih konzultacija u primarnoj zaštiti (2). Učestalost kronične boli u primarnoj zaštiti iznosi oko 22% (3), a najčešće su križobolje,glavobolje,boli u zglobovima, prsištu te trbuhu.(3)

Križobolja se definira kao napetost, nelagoda, osjećaj zakočenosti i obično pojasasta bol koja se prostire od stražnjih rebranih lukova do glutealne brazde, bez propagacije u nogu (križobolja) ili pak sa širenjem u nogu (lumboishialgija) (4). Prema svome uzroku može biti specifična (s poznatim uzrokom, obično mehaničkim) ili nespecifična (difuzna bol). Klinički se svrstava u tri kategorije: jednostavna, nekomplicirana (bol ispod razine stražnjih rebranih lukova do glutealne brazde), križobolja povezana s radikulopatijom i neurogenim simptomima (širenje u nogu ispod razine koljena, uz oslabljenu senzoriku, motoriku i oslabljene duboke tetivne reflekse) i križobolju zbog specifičnih uzroka (traume, tumori, infekcije). S obzirom na trajanje simptoma, može biti akutna (<6 tjedana), subakutna (6-12 tjedana) i kronična (>12 tjedana) (4).

Epidemiologija

Bol u „križima“ jedan je od deset najčešćih razloga posjeta obiteljskom liječniku (LOM), pa svaki LOM može očekivati barem jednog bolesnika s ovim tegobama tjedno.

Križobolja ima najveću prevalenciju među svim mišićno-koštanim bolestima čovjeka i vrlo je čest dijagnostički izazov s kojim se susreću obiteljski liječnici. Nakon „obične prehlade“ križobolja je drugi najčešći uzrok izostanka s posla osoba srednje životne dobi. Prevalencija križobolje u općoj populaciji iznosi 31%, češća je u žena i povećava se s dobi (najčešća u razdoblju od 25 do 64 godina starosti) (5). Upravo bol u „križima“ jedan je od deset najčešćih razloga posjeta obiteljskom liječniku (LOM), pa svaki LOM može očekivati barem jednog bolesnika s ovim tegobama tjedno. Obilježje križobolje je i sklonost recidiviranju: svi koji su imali jednu epizodu, dvostruko češće dožive rekurentnu.

Rizični čimbenici

Životna dob i ženski spol čimbenici su rizika za razvoj križobolje. Pretilost, pušenje cigareta, tjelesna neaktivnost i sjedilački način života dokazani su prediktori razvoja križobolje. Uvjeti radnog mjesta-dugotrajni statički položaji ili vibracije.

Prikaz bolesnika

Kod prikazanog bolesnika važno je redovito provođenje fizikalne terapije te svakodnevno jačanje mišića kralješnice. Potrebno je svakako izbjegavati dugotrajne stacionarne položaje te zbog toga nastojati promijeniti radno mjesto. Kod svake akutizacije treba odmah provesti analgetsku terapiju.

Muškarac, 59g, vozač, oženjen, otac dvoje djece, hobi: uređivanje malog vrta na periferiji Zagreba

Anamneza: Dolazi zbog bolova u leđima. Tegobe traju unazad 10-tak godina, ali se u zadnjih 6 mjeseci izrazito pojačavaju te bivaju praćene vrtoglavicom rotatornog tipa. Tada učinjena obrada:

• RTG C kralješnice: suženje i.v :.C5C6 i C6C7 s osteohondrozom
• FSVK: parcijalno ograničena inklinacija i reklinacija zbog FDS C5C6 i C6C7
• MR LS kralješnice: suženje svih i.v. prostora s bulingom diska, akutnije L2L3 s reduciranim recesusom i dopire do korijena

Sad akutizacija tegoba s VAS do 7, pogotovo kod dugotrajnog stacionarnog položaja kao što je vožnja. Nakon cca pola sata mora izaći iz auta, što mu praktički nije moguće bez pomoći druge osobe. Bol se iz LS dijela širi obostrano uz parestezije izrazitije lijevo. U proteklih 10-ak godina isprobao uglavnom sve dostupne analgetike, trenutno bez velikog efekta kupiranja boli.

Komorbiditet:arterijska hipertenzija

Status: Izrazito usporen i otežan hod, jače poštedan za lijevu nogu. Stoji i hoda u antalgičnoj inklinaciji, PVM lumbalno palpatorno napeta i difuzno bolna. Kretnje lumbalno bolne i minimalne, Laseque lijevo pozitivan pri 60 desno tek naznačen, bez motoričkih ispada, hod peta prsti izvodi.

Terapija: Pošteda od posla u cilju izbjegavanja stacionarnih i iritirajućih položaja. Predviđen je za pregled fizijatra zbog provođenja fizikalne terapije. Zbog bolova propisano uzimanje tramadol+paracetamol, 2-3x1 tbl dnevno. 

Praćenje bolesnika: Bolesnik se nakon tjedan dana osjećao bolje, s VAS oko 5. Ugovorio je fizikalnu terapiju

Zaključak: Kod dotičnog bolesnika bilo bi važno redovito provođenje fizikalne terapije te svakodnevno jačanje mišića kralješnice. Potrebno je svakako izbjegavati dugotrajne stacionarne položaje te zbog toga nastojati promijeniti radno mjesto. Kod svake akutizacije treba odmah provesti analgetsku terapiju.

Literatura

1. Katić M,Švab I.Obiteljska medicina. 1. izdanje.Zagreb:Alfa;2013.
2. Hasselstorm J,Liu-Palmgren J,Rasjo-Wraak G.Prevalence of pain in general practice.Eur J Pain 2002;6:375-85
3. Gureje O,VanKoff M,Simon G,Gaten R.Persistent pain and wellbeing-a World Helth Organisation study in primary care.JAMA 1998;280:147-51
4. Grazio S,Nemčić T,Grubišić F.Križobolja i vratibolja U:Fingler M,Jukić M,Majerić Kogler V.Bol-uzroci i liječenje.1. izd.Medicinska naklada,Zagreb 2011
5. Hoy D,Bain C,Williams G,March L,Brooks P,Blythe F,et al. A systematic review of global  prevalence of low ack pain.Arthritis Rheum 2012;64:2028-37