Dijagnoza se postavlja pomoću MR-a ili CT-a te EMNG-a za potvrdu razine lezije. Najvažnije terapijske opcije u bolesnika s akutnim LS sindromom jesu simptomatske mjere poput kratkotrajnog mirovanja, manualna terapija, kineziterapija, terapijske blokade i radiofrekventna denervacija. Ponekad se pribjegava i kirurškom zahvatu, posebno kada je prisutan neurološki deficit.

Prikaz slučaja: Pacijentica, 38 godina, zaposlena kao prodavačica, udana, majka dvaju sinova. U djetinjstvu tonzilektomirana i apendektomirana. Obje trudnoće protekle uredno. Do sada nije teže bolovala. Dolazi zbog intenzivnih, oštrih bolova u LS dijelu kralježnice s propagacijom u desni gluteus, koji su se javili prije dva dana. Ranije je imala bolove u LS dijelu kralježnice, osobito nakon „težeg“ dana na poslu, no nikada nisu bili takva intenziteta. Sada je bol budi iz sna pri okretanju u krevetu, pojačava se prilikom saginjanja, napinjanja pri kašlju i defekaciji i ograničava je u svakodnevnim aktivnostima. Kliničkim pregledom uočen spazam PVM LS regije, hod na prstima i peti izvodi, Lassegue desno naznačeno pozitivan na 70 stupnjeva, patelarni refleks (RPT) i refleks Ahilove tetive (RAT) uredni, senzibilitet očuvan, funkcije sfinktera održane. U dijagnostici korišten MR LS kralježnice pokazuje sužene intervertebralne prostore L4L5, L5S1. U segmentu L5S1 vidljiva je dorzomedijalna protruzija diska bez značajnijeg suženja spinalnog kanala. Provođene mjere su mirovanje kroz 2-3 dana na ravnom ležaju, nastavak životnih aktivnosti u mjeri u kojoj bolovi dopuštaju, Ibuprofen 2-3 x 600 mg 10 dana, Diazepam 5 mg 5 dana. TENS (Transcutaneous Electrical Nerve Stimulation) kroz 7 dana, kriomasaža 3 puta na dan po 15 minuta. Pacijentica je podučena vježbama i zauzimanju zaštitnih položaja tijela pri aktivnostima u kući i na radnom mjestu.

Zaključak: Kod pacijentice se radilo o akutnom bolnom LS sindromu koji je uz mirovanje i terapiju uspješno liječen.

Tanja Paun, Karmela Ambrinac, Igor Periša, Nataša Stanišić, Ivona Pongrac, Rudika Gmajnić