Najčešće infekcije u ustanovama za starije i nemoćne osobe

Infekcije mogu biti uzrokovane mikroorganizmima koji su prisutni na koži i sluznicama (endogene) ili mikroorganizmima prenešenim od drugog korisnika ustanova za starije i nemoćne, zdravstvenog radnika ili iz okoline (egzogeni).

Među korisnicima najčešće su infekcije dišnog sustava od kojih su najznačajniji uzročnici infekcija pneumokok (S. pneumoniae) i virus gripe (influenza). Također su razmjerno česte infekcije probavnog sustava od kojih su posebno značajni norovirus i C. difficile. U korisnika Ustanova za starije i nemoćne česte su i infekcije mokraćnog sustava. Te infekcije najčešće uzrokuju bakterije koje čine crijevnu floru, pr. E. coli. Nije rijetkost da uzročnici infekcija budu bakterije višestrukootporne na antibiotike, da produciraju beta- laktamaze proširenog spektra (ESBL- extended spectrum beta lactamases) ili da imaju smanjenu osjetljivost na karbapeneme. Tada se moraju provoditi i posebne mjere za sprečavanje i suzbijanje širenja ovakvih, višestrukootpornih mikroorganizama. Infekcije mogu biti uzrokovane mikroorganizmima koji su prisutni na koži i sluznicama (endogene) ili mikroorganizmima prenešenim od drugog korisnika ustanova za starije i nemoćne, zdravstvenog radnika ili iz okoline (egzogeni).

Kako se najčešće prenose infekcije?

Ruke zdravstvenih radnika progresivno bivaju sve više kolonizirane tijekom skrbi za bolesnika/korisnika a broj bakterija se linearno povećava kroz vrijeme provedeno u postupcima njege.

U većini slučajeva, ruke zdravstvenih radnika sredstvo su  prijenosa mikroorganizama od izvora do korisnika. Često i sami korisnici ustanova za starije i nemoćne mogu biti izvor mikroorganizama. Kontaminirane ruke mogu predstavljati vektor u prijenosu, odnosno širenju mikroorganizama. Ruke zdravstvenih radnika progresivno bivaju sve više kolonizirane tijekom skrbi za bolesnika/korisnika a broj bakterija se linearno povećava kroz vrijeme provedeno u postupcima njege. Ukoliko se higijena ruku ne provodi, kroz vrijeme se stupanj kontaminacije ruku poveća, a ukoliko se koriste rukavice, situacija je slična, površina rukavica biva kolonizirana što omogućuje unakrsni prijenos patogena mogućim, na isti način kao da je u pitanju koža ruku. Unakrsne infekcije mogu se značajno smanjiti pomoću nekoliko osnovnih mjera, na primjer pranjem ruku ili dezinfekcijom ispravno provedenom u pravo vrijeme. 

Higijena ruku - najvažnija pojedinačna mjera kontrole infekcije

Kožna tolerancija je jedan od najvažnijih parametara koji vode do prihvaćanja kod zdravstvenih radnika i koji direktno utječe na suradljivost kod higijene ruku.

Higijena ruku se općenito smatra najvažnijom pojedinačnom mjerom kontrole infekcija. Osnovni faktori za odabir proizvoda za higijenu ruku su: antimikrobni profil, prihvatljivost korisnika i cijena. Prihvatljivost sredstava i tehnika bitni su kriterij za odabir sredstava za higijenu ruku. Prihvatljivost sredstava ovisi o jednostavnosti njihove uporabe u kombinaciji s njihovim dermatološkim učinkom.

Ostali faktori koji su važni u odabiru sredstva su: kontinuirana dostupnost, skladištenje i troškovi koji na lokalnoj razini omogućuju izvodljivost i pridržavanje preporučenih postupaka. Kožna tolerancija je jedan od najvažnijih parametara koji vode do prihvaćanja kod zdravstvenih radnika i koji direktno utječe na suradljivost kod higijene ruku. Osim kože ruku svakako treba voditi računa i o koži bolesnika/korisnika koju treba prebrisati prije injekcija, incizija, punkcija, biopsija, prije manjih zahvata i sl. Higijenu ruku treba provoditi prije kontakta s bolesnikom/korisnikom, prije aseptičkih postupaka, nakon izlaganja tjelesnim tekućinama, nakon kontakta s bolesnikom/korisnikom i nakon kontakta s okolinom bolesnika/korisnika.

Higijensko pranje ruku i higijensko utrljavanje

Higijensko pranje ruku su postupci pranja ruku antiseptičkim sredstvom i vodom sa svrhom reduciranja prolazne mikrobiološke flore bez nužnog utjecaja na trajnu floru kože. Širokog je spektra, ali obično manje djelotvorno i djeluje sporije nego utrljavanje antiseptičkog sredstva za ruke.

Higijensko utrljavanje je primjena antiseptičkog sredstva za utrljavanje na bazi alkohola, sa svrhom reduciranja prolazne mikrobiološke flore bez nužnog utjecaja na trajnu floru koža. Obično je djelotvornije i djeluje brže nego higijensko pranje ruku.

Postupnici za čišćenje i dezinfekciju

Potrebno je provoditi edukaciju zaposlenih radnika u navedenim ustanovama i samih korisnika o potrebi redovitog čišćenja površina koje se često koriste.

Površine u ustanovama za starije i nemoćne osobe obuhvaćaju površine zidova, podova i namještaj te površine medicinskih instrumenata. Zidovi, podovi i namještaj razmjerno rijetko mogu biti kontaminirani mikroorganizmima dok se na površinama medicinske opreme (npr. stetoskopi, termometri, oprema za hemodijalizu, prekidači) češće mogu naći uzročnici infekcija povezanih sa zdravstvenom zaštitom.Također je potrebno imati postupnike kojima se osigurava da predmeti koji su namijenjeni za upotrebu više korisnika prikladno čiste i po potrebi dezinficiraju.

Podovi i ostale površine moraju se čistiti vodom i detergentom, te svakodnevna upotreba dezinficijensa u prostorima ustanova za starije i nemoćne osobe  nije potrebna. 

U Ustanovama za starije i nemoćne osobe sve površine koje se svakodnevno koriste ( umivaonici, slavine, toaleti, noćni ormarići) trebaju biti svaki dan i čišćene, te dodatno kada su vidljivo nečiste. Za tu namjenu je potrebno koristiti dezinficijens niskog stupnja djelotvornosti. Površine u okolini bolesnika (okviri kreveta, stolići, rukohvati, prekidači) moraju  se nakon čišćenja dezinficirati zbog moguće kontaminacije nekim patogenima (npr. enterokokima). Tepisi trebaju biti redovito usisavani, te po potrebi prani prikladnim sredstvima. Zavjese trebaju također biti redovito prane, te svaki puta kada je došlo do vidljivog onečišćenja.

Potrebno je provoditi edukaciju zaposlenih radnika u navedenim ustanovama i samih korisnika o potrebi redovitog čišćenja površina koje se često koriste. Ukoliko dođe do prolijevanja potencijalno infektivnog materijala (npr. krv, iskašljaj) prije čišćenja je poželjno koristiti dezinficijens. Za brisanje se preporuča korištenje jednokratnih papirnatih ručnika. Prilikom dekontaminacije nakon prolijevanja potencijalno infektivnog materijala potrebno je staviti jednokratne rukavice, očistiti proliveni sadržaj papiranatim ručnicima, te oprati s vodom i detergentom. Nakon toga treba prebrisati područje s dezinficijensom te ostaviti da se osuši. Papirnate ručnike treba odbaciti, skinuti rukavice i oprati ruke.

Sve površine kontaminirane tjelesnim izlučevinama moraju se očistiti i dezinficirati.

Povećani rizik za prijenos infekcija je povezan s primitkom bolesnika u sobe u kojima je prethodno boravio bolesnik s C. difficile, te je za takve prostore potrebno imati prikladan postupnik koji uključuje čišćenje i dezinfekciju prikladnim sredstvima.

Također je neophodno krpe i spužve za čišćenje, ukoliko nisu jednokratne, redovito dekontaminirati. Poželjno je koristiti vlažne krpe.

Odabir dezinficijensa nakon čišćenja i pranja

Odabir dezinficijensa nakon čišćenja i pranja ovisi o namjeni prostora koji se čisti te o epidemiološkoj situaciji. Za mikroorganizme koji su otporniji na određene dezinficijense (npr. C. difficile, rota i noro virusi, M. tuberculosis), ili se teže uklanjaju iz okoline (P. aeruginosa, Acinetobacter) potrebno je koristiti dezinficijense visokog stupnja djelotvornosti.

Prostore niskog rizika (čekaonice, hodnici, ustanove, sobe pokretnih korisnika ustanova za starije i nemoćne) je potrebno redovito čistiti i prati, te povremeno koristiti dezinficijense, najčešće detergentnog tipa. Prostore srednjeg rizika (stacionar) potrebno je redovito čistiti i prati, te češće koristiti dezinficijense.

Budući da mikroorganizmi mogu preživjeti na površinama kroz dulje vrijeme, i do nekoliko mjeseci, problem kontaminacije i dezinfekcije okoline je vro značajan. Površine kao što su stolice, zastori, prozori, zidovi, podovi, ne predstavljaju mjesta rizika od transmisije patogena i obično je detergent dovoljan za uklanjanje nečistoća koje mogu imati u sebi i mikroorganizme. Važne mjere su: redovito mijenjanje otopina detergenta i uklanjanje nepotrebnih rezidua. Ukoliko biološki materijal dospije na ove površine, neophodno je provesti dezinfekciju. Medicinska oprema i instrumenti su primjeri predmeta koji su neophodni za provođenje liječenja i njege bolesnika. S obzirom na činjenicu da su u velikoj mjeri namijenjeni višestrukoj upotrebi, potrebno je provesti odgovarajuće postupke čišćenja, dezinfekcije, i kako ne bi došlo do prijenosa patogena putem upotrebe takvih predmeta. Ukoliko  je bilo koji dio čišćenja, dezinfekcije, ili sterilizacije manjkav, ili postoje propusti u primjeni sredstava ili postupaka, razvija se rizik za kontaminacije. U ustanovama za starije i nemoćne osobe je značajno da moraju postojati postupnici za dezinfekciju i čišćenje.

Literatura

1. Kalenić S, Budimir A, Bosnjak Z, Acketa L, Belina D, Benko I, Bosnjak D, Culo M, Jajić I, Kis M, Kos K, Koscák D, Kuzman I, Lekić D, Prugovecki D, Juraga AT. Guidelines on hand hygiene in health care institutions. Lijec Vjesn. 2011 May-Jun;133(5-6):155-70.

2. Larson E, Girard R, Pessoa-Silva CL, Boyce J, Donaldson L, Pittet D. Skin reactions related to hand hygiene and selection of hand hygiene products. American Journal of Infection Control 2006;34:627-35.

3. Weber D. J, Rutala W. A, Miller M. B, Huslage K, Sickbert-Bennet E, Role of hospital surfaces in the transmission of emerging health care-associated pathogens: Norovirus, Clostridium difficile, and Acinetobacter American Journal of Infection Control 2010 ; 38 : http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0196655310004086 - item1#item1http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0196655310004086 - item2#item2S25–S33.

4. Rutala WA, Weber DJ. New developments in reprocessing semicritical items. Am J Infect Control. 2013 May;41(5 Suppl):S2-5.

5. Rutala WA, Weber DJ. Disinfection and sterilization: an overview. Am J Infect Control. 2013 May;41(5 Suppl):S105-10.

6. Weber DJ, Anderson DJ, Sexton DJ, Rutala WA. Role of the environment in the transmission of Clostridium difficile in health care facilities. Infect Control Hosp Epidemiol. 2013 May;34(5):449-52.

7. Guideline for Disinfection and Sterilization in Healthcare Facilities, CDC, HICPAC, 2008. http://www.cdc.gov/ncidod/dhqp/pdf/guidelines/Disinfection_Nov_2008.pdf

8. Guidelines for the Use of Sanitizers and Disinfectants in Child Care Facilities Colorado Department of Public Health and Environment, http://www.cdphe.state.co.us/cp/Institutions/childcarecenters/CPDGuideline350_revE_Sanitizersdisinfectants.pdf 9. Guidelines for Environmental Infection Control in Healthcare Facilities. CDC, HICPAC, 2003.

10. http://www.cdc.gov/ncidod/dhqp/gl_environinfection.html

11. Guidelines for Environmental Cleaning and Disinfection of Norovirus, Michigan Department of Health, 2009, http://www.michigan.gov/documents/Guidelines_for_Environmental_Cleaning_125846_7.pdf

12. Premier Safety Share, Premier Safety Institute, November 24, 2008. http://www.premierinc.com/quality-safety/tools-services/safety/pSS/Bulletin_CDCGuide-11202008.htm