21.06.2015.
Posljednjih mjeseci registrirano je i povećanje broja oboljelih s MERS-CoV infekcijom u zemljama Arapskog poluotoka, koji čine 85% ukupno oboljelih. Najveći broj oboljelih s područja Bliskog istoka dolazi iz Saudijske Arabije, koji čine 90% oboljelih prijavljenih na tom području.
Ovakva brojnost oboljelih na višestrukim lokacijama Bliskog istoka upućuje na činjenicu da bi virus mogao biti široko rasprostranjen ili da je nešto u čemu se virus nalazi rasprostranjeno diljem cijelog Arapskog poluotoka, a najviše u Saudijskoj Arabiji. Prema postojećim spoznajama, glavni animalni rezervoar MERS-CoV (engl. Middle East respiratory syndrome coronavirus) su deve, koje bi mogle imati važnu ulogu u izravnom ili neizravnom prijenosu virusa na ljude.
Uobičajeni znakovi i simptomi pri bolničkom prijemu uključuju vrućicu, zimicu/tresavicu, glavobolju, neproduktivni kašalj, dispneju i mialgiju. Ostali simptomi mogu biti grlobolja, rinitis, produktivni kašalj, vrtoglavica, mučnina i povraćanje, proljev i abdominalna bol. Dokazi o prijenosu infekcije sa bolesnika s blagim simptomima su ograničeni, a trenutno nema dokaza širenja infekcije preko asimptomatskih slučajeva.
Raspoloživi podaci upućuju da se virus vjerojatno prenosi direktnim kontaktom i indirektno putem kontaminiranih predmeta, a moguće i zračnim putem.
Prosječna inkubacija MERS-a je 5 do 6 dana, s rasponom od 2 do 14 dana.
Smrtnost kod registriranih slučajeva MERS-a iznosi oko 40%, pri čemu je ona veća kod osoba starije dobi i osoba s kroničnim bolestima.
Rizik infekcije MERS-CoV za hrvatske građane procjenjuje se kao vrlo nizak. Također, rizik zaražavanja MERS-CoV naših građana koji putuju na Bliski istok ili Južnu Koreju procjenjuje se kao vrlo nizak.
Premda vrlo nizak, rizik unosa infekcije MERS-CoV u Hrvatsku postoji, pa zdravstveni djelatnici trebaju biti na oprezu. Rano identificiranje oboljelog sa sumnjom na MERS-CoV infekciju i primjena mjera sprečavanja infekcije imaju ključnu ulogu.
Mogućnost MERS-CoV infekcije u osoba koje dolaze u Hrvatsku ili se vraćaju u Hrvatsku s područja Bliskog istoka ili Južne Koreje i zadovoljavaju kriterije definicije slučaja koji se moraju ispitati i testirati je mala, ali zahtijeva testiranje na MERS-CoV infekciju.
Većina epidemija MERS-CoV bila je povezana sa zdravstvenim ustanovama. SZO je zaključila da su postojali propusti u pridržavanju mjerama sprečavanja infekcija u bolnicama u Saudijskoj Arabiji i to je uzrokovalo širenje infekcije u bolnicama. Time se nameće zaključak da ključnu ulogu u sprečavanju širenja infekcije ima strogo pridržavanje mjera za sprečavanja infekcije u zdravstvenim ustanovama. Do sada, svi slučajevi u Južnoj Koreji povezani su sa zdravstvenim ustanovama.
Rizik za kontakte s potvrđenim slučajem MERS-CoV infekcije je nizak, no kontakte oboljelih osoba treba nadzirati 14 dana nakon zadnje izloženosti i svaki febrilitet ili respiratornu bolest treba odmah ispitati.
Svi putnici za Bliski istok trebaju izbjegavati nepotreban kontakt s devama.
Putnici trebaju često prati ruke vodom i sapunom te održavati higijenu, posebice prije i nakon posjete farmama, tržnicama i štalama. Pod povećanim rizikom razvoja teških oblika MERS-CoV infekcije su osobe koje boluju od dijabetesa, bubrežne insuficijencije, kronične plućne bolesti i imunokompromitirane osobe. Putnici trebaju izbjegavati konzumaciju svježeg, neprokuhanog mlijeka bilo kojeg porijekla, odnosno izbjegavati mliječne proizvode i bilo koju vrstu hrane koja bi mogla biti kontaminirana (onečišćena) životinjskim izlučevinama, a bez prethodnog guljenja, pranja, i/ili pravilne termičke obrade.
Putnicima koji odlaze u Južnu Koreju daju se upute o pravilnoj respiratornoj higijeni, čestom pranju ruku, posebice ako se posjećuju zdravstvene ustanove. Treba se pridržavati savjeta lokalnih zdravstvenih institucija. Trenutno se ne preporučuje ograničavanje putovanja.
Putnici koji se vraćaju s Bliskog istoka ili iz Južne Koreje, a imaju teške respiratorne simptome, trebaju potražiti savjet liječnika i odmah trebaju spomenuti da su putovali u zahvaćene zemlje kako bi se mogle sprovesti mjere sprečavanja širenja infekcije i dijagnostika.
Osobe koje su akutno bolesne, odnosno imaju simptome zarazne bolesti ne smiju putovati.
Ove preporuke podložne su promjenama temeljem novih saznanja koje se prikupljaju.
Izvor informacija: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, www.hzjz.hr
