Kada i zašto djeca trebaju ići oftalmologu?

U svakom od poremećaja dijete ne vidi jasno, te se do mozga prenosi mutna slika i ne razvija se oštrina vida. Kada takvo stanje ostane neprepoznato, kasnije u životu djeteta (iza 12. godine) više nema načina da se razvije oštrina vida pa takvo dijete ostane slabovidno.

Vid je osjet s kojim se rađamo, no oštrina vida je vještina koja se uči. Smatra se da je razvoj vida završen oko 12 godine djeteta. Stoga je izuzetno bitno da djetetu omogućimo najjasniju sliku na pozadini oka kako bi se takva jasna slika prenosila do centra za vid u našem mozgu. Svaki poremećaj refrakcije (loma zraka) oka onemogućuje stvaranje jasna slike i onemogućuje djetetu razvoj vida, premda je anatomski oko zapravo «zdravo». Djeca, kao i odrasli, mogu bili kratkovidna, dalekovidna ili pak mogu imati astigmatizam, tj. stanje kod kojeg očna jabučica nije pravilno okrugla nego izdužena, jajolika. U svakom od tih poremećaja dijete ne vidi jasno, te se do mozga prenosi mutna slika i ne razvija se oštrina vida. Kada takvo stanje ostane neprepoznato, kasnije u životu djeteta (iza 12. godine) više nema načina da se razvije oštrina vida pa takvo dijete ostane slabovidno. Ukoliko dijete ne posjeti oftalmologa ranije zbog nekih drugih problema s očima, smatramo da je navršena treća godina djeteta optimalno doba za prvi oftalmološki pregled prilikom kojega se može ustanoviti nekoliko bitnih činjenica važnih za razvoj vida. Takvim pregledom lagano možemo dijagnosticirati poremećaje refrakcije (kratkovidnost, dalekovidnost, astigmatizam), poremećaje položaja oka (konvergentni ili divergentni strabizam, odnosno bježanje oka ili škiljavost) te ostale poremećaje i bolesti oka dječje dobi.

Koja su najčešća pitanja roditelja?

- Doktore, mom djetetu bježi oko.

Roditelji često primijete stalno ili povremeno bježanje oka kod svog djeteta. Radi se o strabizmu ili škiljavosti - poremećaju položaja oka koji onemogućuje pravilnu usmjerenost oka ravno prema naprijed te se vid na tom oku ne razvija. Kod djeteta kojem je vidljivo bježanje oka ne treba čekati da dijete navrši tri godine već treba posjetiti oftalmologa odmah, jer strabizmu može biti uzrok neka druga bolest samog oka (katarakta, retinoblastom, perzistentni primarni vitreus, parazitoza, ablacija retine...). Dijagnoza i liječenje strabizma započinje odmah, prvo nošenjem naočala, potom zatvaranjem zdravog oka (okluzija), kako bi «slabije» oko vježbalo, te provođenjem vježbi u kabinetu za pleoptiku i ortoptiku te naposlijetku operacijom strabizma ukoliko je to potrebno. Cilj liječenja nam je postizanje:

1. oštrine vida

2. pravilnog položaja oba oka u smjeru ravno prema naprijed (ortoforija)

3. binokularnog vida (stereo vid)

 Terapija strabizma je dugotrajna i zahtijeva veliki angažman i djeteta i roditelja, no uspjeh ne izostaje ako postoji suradnja djeteta, roditelja i liječnika. Treba naglasiti da strabizam, tj. škiljavost nije samo estetski nedostatak u djece već ga često prati različit poremećaj oštrine vida. 

 - Majka i otac nose naočale, hoće li i dijete nositi naočale?

Poremećaj refrakcije (loma zraka svjetlosti koje padaju na površinu oka) ima preko 50% populacije. Kratkovidnost ili miopija te dalekovidnost ili hipermetropija dva su najčešća poremećaja. Djeca se rađaju dalekovidna, drugim riječima imaju maleno oko. Takvo stanje je normalno za dječju dob, no kako raste tijelo djeteta tako raste i oko, dalekovidnost se smanjuje, te se smatra da je oko djece školske dobi dostiglo normalnu veličinu. Ponekad rast oka ne slijedi rast tijela, oko ostaje manje nego je to normalno za dob, ili je lomna jakost leće veća pa se dijete jako napreže prilikom gledanja na blizinu. Trlja oči, ima glavobolje, približava se slikovnici ili televiziji, učestalo trepće, javlja se crvenilo oba oka, a moguć je i razvoj povremenog ili stalnog konvergentnog strabizma. Tada govorimo o dalekovidnosti koja smeta prilikom normalnog gledanja na blizinu. Naočalama korigiramo vid djetetu, omogućavamo djetetu da gleda bez smetnji i naprezanja, položaj očiju se ispravlja, i nakon par godina, kada oko naraste, odbacimo naočale.

Kod kratkovidnosti dijete ne vidi na daljinu, no na blizu jasno izoštrava slike predmeta. Kako tijelo raste, raste i oko pa se kratkovidnost povećava i dioptrija raste. Kratkovidno dijete nosit će uvijek neki vid korekcije, bilo naočale bilo kontaktne leće. Važno je sukladno rastu oka povećavati i dioptrijsku korekciju kako bi do 12 godine dijete razvilo oštrinu vida.

Ako roditelji nose naočale ne znači da će i dijete isto nositi naočale. Sklonost prevelikom ili premalom oku (ili prevelikoj i premaloj zakrivljenosti leće ili rožnice) nasljeđuje se preko više gena, no preventive radi, dijete čiji roditelji imaju neku vrstu korekcije vida (a to nije staračka dalekovidnost) moralo bi doći na kontrolu oko treće godine života, to jest onda kada može pokazati smjer slova E. Pregledom oštrine vida i skijaskopijom, pregledom koji je obavezan kod utvrđivanja refrakcijskih grešaka kod djeteta, utvrđujemo i koliko dijete vidi i koju dioptriju ima. Skijaskopija je pregled kojim ukapavanjem cikloplegičkih kapi postižemo širenje zjenica, ali i  paralizu cilijarnog tijela te tako anuliramo akomodaciju, i na taj određujemo aksijalnu duljinu oka i dioptriju.

 - Od rođenja mom djetetu oko suzi i ima česte upale.

Najčešći uzrok suzenja jednog ili oba oka do kraja prve godine života jest stenoza nazolakrimalnog kanala, drugim riječima, suženje kanalića koji odvodi suze iz oka prema nosu. Taj kanalić nalazi se unutar nosnih kosti, nekada je samo uzak, a nekada ima i opnu koja sprečava prolaz suza do nosa. U male djece nerijetko u prvim mjesecima ne radi problema osim nešto češćih bakterijskih upala očiju, no oko petog mjeseca života djeteta simptomi se naglo pogoršavaju, upale su učestalije te se suze stalno prelijevaju preko ruba donjeg kapka. Naime, upravo u to doba suzna žlijezda počinje stvarati normalnu količinu suza te se problem intenzivira. Na pregled treba doći odmah ili nakon nekoliko učestalih upala očiju. Pravilnom higijenom te specifičnom masažom iznad kanalića oko 85-90% stenoza razriješi se do kraja prve godine života djeteta. Ukoliko to ne bude slučaj, dijete treba na operaciju kojom se uspostavi prohodnost nazolakrimalnog kanalića.

Obzirom da suzenje oka može biti simptom kongenitalnog glaukoma, teške bolesti oka koja uključuje povećanje tlaka unutar oka, svako dijete sa simptomom suzenja oka mora doći na pregled oftalmologu čim ranije.

 - Moje dijete ima česte glavobolje.

U cjelovitu obradu glavobolje kod (najčešće) školskog djeteta ubraja se i obavezan oftalmološki pregled. Glavobolju kod djeteta, s oftalmološke strane, može uzrokovati nekoliko stanja.

Dalekovidnost, kao što smo već naveli, može se manifestirati glavoboljom, smetnjom vida na blizu, smetnjom čitanja..... jednostavno, oko se suviše napreže izoštravajući sliku na blizinu a naš centar to registrira kao glavobolju. Nositi naočale.

Astigmatizam (nepravilno, jajoliko izduljeno oko) različito lomi zrake svjetlosti. Stiskanjem kapaka dijete pokušava «popraviti» sliku izravnavajući jajastu formu oka i time si izoštriti vid, no unatoč naporu slika je mutna. Više nego kod drugih pogrešaka refrakcije korekcija astigmatizma ima za cilj ne samo izoštriti vid nego i smanjiti zamor u očima, bol u oku i glavobolju. Nositi naočale.

Smetnje fuzije. Fuzijom nazivamo impuls kojim centar za vid u mozgu spaja obje slike dobivene od svakog oka posebno te stvara trodimenzionalnu sliku svijeta. Kod školske djece često nailazimo na nespecifične smetnje čitanja, «bježanje» slova u tekstu, nemogućnost dugog čitanja i glavobolju. Kada se radi o poremećaju ili nedostatnoj fuziji dijete treba provesti program vježbi u ortoptičkom kabinetu nakon kojih se simptomi smanjuju.

 - Moje dijete žali se na bol u oku.

 Bol u predjelu oka jedan je od najčešćih razloga posjeta oftalmologu no u pravilu uzrok boli je izvan oka. U pravilnoj i točnoj anamnezi leži ključ točne dijagnoze kao i u pažljivom i cjelovitom očnom pregledu. Od neoftalmoloških uzroka najčešče su tenzijske glavobolje, neuralgije (podraženost živca), upala sinusa..... Od oftalmoloških uzroka boli u oku češći su pogreške refrakcije (dalekovidnost i astigmatizam), ozljeda i upale rožnice, iridociklitis (upala srednje očne ovojnice), optički neuritis......

  - A što je sa laserskom operacijom oka?

 Ništa!! Danas je često pitanje roditelja o tzv. laserskim operacijama očiju (LASIK i PRK) i o mogućnostima ispravka vida njihove djece. Pacijent mlađi od osamnaest godina predstavlja apsolutnu kontraindikaciju za navedenu operaciju. Dakle, operacija se ne može tj. ne smije učiniti sve dok razvoj vida i oka nije završen. Važno je istaknuti da se laserom ne može poboljšati vid na oku, nego se samo uklanja dioptrija, to jest potreba za nošenjem naočala ili kontaktnih leća. Ukoliko postoji ambliopija ili slabovidnost, ona ostaje i nakon primjene lasera.

Literatura

1. Handler SM, Fierson WM, Section on Ophthalmology; Council on Children with Disabilities; American Academy of Ophthalmology; American Association for Pediatric Ophthalmology and Strabismus; American Association of Certified Orthoptists.
2. Pediatrics. Learning disabilities, dyslexia, and vision. 2011;127(3):818-56.
3. Dolven JM, Lucas JL, West RW. Influence of the direction of eye turn on the appearance of strabismus. Optom Vis Sci. 2011;88(5):628-34.
4. Yamada T, Hatt SR, Leske DA, Holmes JM. Spectacle wear in children reduces parental health-related quality of life. J AAPOS. 2011;15(1):24-8.
5. Levi DM, McKee SP, Movshon JA. Visual deficits in anisometropia. Vision Res. 2011;51(1):48-57.
6. Fecarotta CM, Kim M, Wasserman BN. Refractive surgery in children. Curr Opin Ophthalmol. 2010;21(5):350-5.
7. Campos EC. Why do the eyes cross? A review and discussion of the nature and origin of essential infantile esotropia, microstrabismus, accommodative esotropia, and acute comitant esotropia. J AAPOS. 2008;12(4):326-31.
8. Carlton J, Karnon J, Czoski-Murray C, Smith KJ, Marr J. The clinical effectiveness and cost-effectiveness of screening programmes for amblyopia and strabismus in children up to the age of 4-5 years: a systematic review and economic evaluation. Health Technol Assess. 2008;12(25):iii, xi-194.
9. Shotton K, Elliott S. Interventions for strabismic amblyopia. Cochrane Database Syst Rev. 2008;(2):CD006461.
10. Horton JC. Ocular integration in the human visual cortex. Can J Ophthalmol. 2006;41(5):584-93.
11. Wutthiphan S. Guidelines for prescribing optical correction in children. J Med Assoc Thai. 2005;88 Suppl 9:S163-9.
12. Fawcett SL. Disruption and reacquisition of binocular vision in childhood and in adulthood. Curr Opin Ophthalmol. 2005;16(5):298-302.
13. Ticho BH. Strabismus. Pediatr Clin North Am. 2003;50(1):173-88.
14. DeRespinis PA. Eyeglasses: why and when do children need them? Pediatr Ann. 2001;30(8):455-61.
15. Gwiazda J, Thorn F. Development of refraction and strabismus. Curr Opin Ophthalmol. 1998;9(5):3-9.