Uloga vitamina C u zdravlju očiju

Koncentracija vitamina C u očnoj vodici je oko 25 puta veća od koncentracije vitamina C u serumu, a u očnim lećama je čak i do 50 puta veća. Zaštitno djelovanje vitamina C na zdravlje očiju očituje se kroz:

• Zaštitu osjetljivih sulfo-hidroksilnih skupina proteina u očnim lećama od oksidacije 
• Ulogu u sintezi kolagena i drugih struktura očne leće 
• Stimulaciju imunološkog sustava 
• Zaštitu leća od štetnih zračenja 
• Održavanje integriteta membrana koje reguliraju transport nutrijenata i iona u leću

Makularna degeneracija

Makularna degeneracija najčešći je uzrok slabljenja vida, a u slučaju neliječenja može rezultirati i sljepoćom. U zapadnim zemljama makularna degeneracija pogađa preko 25% osoba starijih od 75 godina. Uzroci ove bolesti nisu u potpunosti razjašnjeni, no za sada se zna da stanice makule, osjetljive na svjetlost, s vremenom degeneriraju. Rizični čimbenici makularne degeneracije uključuju pušenje, izlaganje sunčevoj svjetlosti, pretilost i visoku razinu kolesterola.

Katarakta

Katarakta je vodeći uzrok oštećenja vida diljem svijeta. Češće se javlja i teža joj je klinička slika u starijoj životnoj dobi. Katarakta se povezuje sa aterosklerotskim promjenama krvnih žilica u oku, dijabetesom i drugim metaboličkim poremećajima, izlaganjem suncu i ostalim štetnim zračenjima, trovanjem teškim metalima, traumom, lošom prehranom te starenjem. Sniženje razine vitamina C u leći oka povezuje se s težinom katarakte u ljudi. Neke studije su pokazale da je povećan prehrambeni unos vitamina C te povećana koncentracija vitamina C u krvi (28, 29) povezana sa smanjenim rizikom od katarakte. Općenito, studije koje su ukazale na vezu vitamina C i katarakte, upućuju kako bi unos vitamina C trebao biti veći od 300 mg/dan tijekom nekoliko godina kako bi se mogao detektirati zaštitni učinak (2). Primjerice, studija provedena na Harvard Medical School u Bostonu, u kojoj je sudjelovalo 50 828 žena pokazala je da žene koje imaju najviši unos vitamina C prehranom, i koje su više od 10 godina uzimale dodatke prehrani vitamina C, imaju čak 45 % manji rizik od razvoja katarakte u odnosu na žene čiji je unos vitamina C bio znatno manji (30). Smatra se i da vitamin C prevenira glaukom (povišeni očni tlak) (31,32).

Suhoća očiju

Suhoća očiju, koja rezultira peckanjem, crvenilom i svrbežom, vrlo je neugodna pojava. Prema istraživanjima, vitamin C u dozi od 350 - 1000 mg/dan u kombinaciji sa esencijalnim masnim kiselinama i vitaminom B6 poboljšava produkciju suza te na taj način olakšava simptome suhog oka (33).

Giht

Giht je stanje karakterizirano abnormalno visokim razinama mokraćne kiseline (urata) u krvi. U tim uvjetima, u zglobovima se formiraju kristali urata, što rezultira upalom i boli, a odlaganje kristala urata u mokraćne putove dovodi do stvaranja bubrežnih kamenaca. Promjene prehrambenih navika i općenito načina života, mogu koristiti i u prevenciji i u liječenju gihta. U jednoj opservacijskoj studiji koja je uključila 1 387 muškaraca, viši unos vitamina C bio je povezan s nižim serumskim razinama mokraćne kiseline. Prospektivna studija koja je pratila 46 994 muškarca tijekom 20 godina pokazala je da je ukupni dnevni unos vitamina C inverzno povezan s rizikom za giht, te su veći unosi povezani s većim smanjenjem rizika. Rezultati te studije također pokazuju da dodaci prehrani vitamina C mogu pomoći u prevenciji gihta (34). Randomizirana, placebo-kontrolirana studija u kojoj je sudjelovalo 184 odrasla nepušača pokazala je da uzimanje dodataka prehrani vitamina C (500 mg/dan) kroz 2 mjeseca snižava serumske koncentracije mokraćne kiseline u usporedbi s placebom. Vitamin C povećava urinarnu ekskreciju mokraćne kiseline (uslijed kompeticije za renalnu resorpciju u proksimalnim tubulima bubrega) te povećava glomerularnu fitraciju (preko antioksidativnog učinka koji reducira mikrovaskularnu ishemiju u glomerulima te vodi povećanju protoka krvi, dilataciji aferentnih arteriola te kompeticiji resorpcije s natrijem i kalijem. Razvoj gihta povezan s povećanom koncentracijom mokraćne kiseline pa se i prevencija rekurentnih napada gihta zasniva se na upotrebi bilo urikozuričnih lijekova (koji povećavaju renalnu ekskreciju mokraćne kiseline) bilo upotrebom alopurinola koji inhibira ksantin oksidazu te stvaranje mokraćne kiseline. Stoga je zaključak ove studije da vitamin C može biti koristan u prevenciji i liječenju gihta te ostalih bolesti povezanih s poremećajem metabolizma urata (35).

Ostale potencijalne primjene

Toksičnost olova je još uvijek značajan zdravstveni problem, osobito kod djece koja žive u urbanim sredinama. Abnormalan rast i razvoj zabilježeni su kod dojenčadi žena koje su tijekom trudnoće bile izložene olovu, dok djeca koja su kronično izložena olovu imaju veću vjerojatnost da razviju poremećaje učenja, ponašanja, te da imaju niži IQ. U odraslih, olovo može oštetiti bubrege, izazvati hipertenziju te anemiju. U studiji u kojoj je sudjelovalo 747 starijih muškarca, krvne razine olova bile su značajno više kod osoba koje su imale ukupni prehrambeni unos vitamina C manji od 109 mg/dan, u usporedbi s onima koji su prijavili veće unose vitamina C (36). Velika studija na 19 578 ljudi, uključujući 1214 djece od 6 do 16 godina starosti, pokazala je da su više serumske koncentracije vitamina C povezane s značajno nižim krvnim vrijednostima olova (37). Jedna intervencijska studija koja je proučavala učinke dodataka prehrani vitamina C na razine olova u krvi u 75 odraslih muškaraca pušača, pokazala je da je unos od 1000 mg/dan vitamina C rezultirao sniženjem razina olova u krvi tijekom 4-tjednog perioda, u usporedbi s placebom (38). Smatra se da vitamin C inhibira intestinalnu apsorpciju ili potiče urinarnu ekskreciju olova.