Vrijednosti vitamina C u krvi manje od 11.4 umol/L smatraju se indikativnima za deficijenciju, a oko 7% populacije ima deficijenciju i to češće muškarci, osobito pušači (4). Preporučena dnevna doza (RDA) za vitamin C koja se primjenjuje u Republici Hrvatskoj iznosi 60 mg (prema Pravilniku dodacima prehrani, NN 2008). Američke preporuke navode dozu od 75 mg za žene nepušačice i 90 mg za muškarce nepušače. RDA za pušače iznose 110 mg dnevno za žene i 125 mg dnevno za muškarce. Maksimalni dnevni dopušteni unos vitamina C prema hrvatskom Pravilniku iznosi 350 mg, dok je američki Food and Nutrition Board donio odluku kako je maksimalni dnevni dopušteni unos 2000 mg ili 2g). Najbolja iskoristivost vitamina C postiže se u dozi od 200 - 400 mg, odnosno u toj dozi postiže se najbolje zasićenje stanica vitaminom C.

Dvostruki nobelovac, dr. Linus Pauling prvi je spoznao izrazitu važnost vitamina C u održanju snažnog imunološkog sustava. Sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća propagirao je znatno povišen dnevni unos vitamina C, čak nekoliko stotina puta viši od onog propisanog. Znanstvene studije koje su uslijedile, dokazale su da uloga vitamina C u očuvanju zdravlja prelazi granice prevencije deficita ovog vitamina, odnosno skorbuta koji je uzrokovan deficitom.

Pregled indikacija i potencijalne primjene vitamina C

Hipovitaminoza C

Nedovoljan unos vitamina C može dovesti do hipovitaminoze. To se najčešće događa kod djece, alkoholičara i starijih osoba. Izraziti nedostatak vitamina C dovodi do bolesti, koja se naziva skorbut. Umor, lako zadobivanje modrica ili krvarenje desni mogu biti rani znaci nedostatka vitamina C u prehrani.

Prevencija i liječenje nedostatka vitamina C u organizmu

Za razliku od većine životinja, ljudi ne mogu konvertirati glukozu u askorbinsku kiselinu preko enzima gulonolakton oksidaze, pa je vitamin C iz svježeg voća, povrća ili vitaminskih dodataka prehrani, esencijalni nutrijent (9). S druge strane, vrlo lako se uništi pripremom hrane (kuhanje, pečenje) te ima kratki poluvijek u krvi (oko 30 minuta) (10).

Simptomi nedostatka vitamina C

Simptomi nedostatka vitamina C uključuju: slabost mišića, natečene desni, gubitak zuba, umor, depresiju, potkožno krvarenje, krvarenje desni, lako nastajanje modrica, natečene i bolne zglobove, krvarenje iz nosa, sporo cijeljenje rana, anemiju. Čak četvrtina ljudi u zapadnim razvijenim zemljama konzumira manje od 35 mg vitamina C dnevno. Naime, vitamin C iz hrane gubi se toplinskom i kemijskom obradom, a količine koje se unesu u tijelo pojačano se troše zbog izražene izloženosti zagađenju i stresu.... Često upotrebljavani lijekovi poput acetilsalicilne kiseline i oralnih kontraceptiva također troše tjelesne zalihe ovog vitamina.

Stanja u kojima je povećana potreba za vitaminom C:

• pušači imaju niže razine vitamina C u organizmu te im je stoga potreban viši unos kako bi održali poželjnu razinu vitamina C,
• bolesnici sa zatajenjem bubrega izloženi su pojačanoj opasnosti od nedostatka vitamina C,
• povišen unos vitamina C može koristiti osobama čija prehrana nije adekvatna,
• osobe starije dobi, alkoholičari, osobe koje uzimaju droge te osobe koje boluju od AIDSa imaju povećane potrebe za vitaminom C,
• bolesti poput hipertireoidizma i tuberkuloze,
• osobe izložene stresu, one koje se oporavljaju od operativnih zahvata, osobe koje imaju opekline ili rane te osobe na dijalizi imaju potrebe za dodatnim unosom vitamina C

 

Prevencija i liječenje skorbuta

Skorbut je poznat još od antičkih vremena, ali tek je otkriće povezanosti skorbuta i vitamina C dramatično smanjilo incidenciju ove bolesti (9). Sir James Lind je 1753. godine prvi put detaljno opisao prevenciju i liječenje skorbuta konzumacijom citrusnog voća (naranče i limuna) - puno prije nego što je prvi puta izoliran viamin C. Simptomi skorbuta javljaju se nakon 1-3 mjeseci neadekvatnog unosa vitamina C, ovisno o postojećim zalihama u tijelu. Simptomi uključuju lako krvarenje i stvaranje modrica, gubitak kose i zubi, bol i oticanje zglobova. Bol potječe od subperiostalnih krvarenja u dijafizama i krvarenja u metafizama dugih kostiju, koja se mogu osjetiti kao bolne otekline obično ispod ili iznad koljena ili skočnog zgloba (11). Kod skorbuta je oštećeno normalno stvaranje kolagena, kapilare postaju krhke pa nastaju krvarenja. Zbog poremećenog okoštavanja kostiju kod djece, nastaje nedovoljna, slaba i lomljiva spongioza kosti koja se drobi, što uz opsežna krvarenja, daje karakterističnu radiološku sliku kosti. Rani simptomi skorbuta kao vrtoglavica najvjerojatnije su posljedica niskih razina karnitina, koji je potreban za stvaranje energije iz masti, ili zbog smanjene sinteze neurotransmitera noradrenalina. Skorbut je rijedak u razvijenim zemljama zbog toga što ga može prevenirati unos od tek 10 mg vitamina C dnevno. No, ipak se javlja sporadično, osobito kod djece i starijih osoba, te alkoholičara (12, 9). Dijagnoza skorbuta postavlja se na temelju kliničke slike, radiološke obrade te nalaza snižene razine vitamina C u serumu. Liječenje uključuje davanje vitamina C (9): - Djeca 100-300 mg/dan tijekom nekoliko tjedana - Odrasli 500-1000 mg/dan kroz jedan mjesec ili dok ne dođe do potpunog oporavka.