Kardiovaskularne bolesti

Koronarna bolest srca

Metaanalizom 14 kohortnih studija došlo se do zaključka da je prehrambeni unos vitamina C obrnuto povezan s rizikom od koronarne bolesti srca (13). Epidemiološkom studijom NHANES I pokazalo se da je rizik smrti od kardiovaskularnih bolesti 42% niži u muškaraca i 25% niži u žena koji su konzumirali više od 50 mg/dan vitamina C putem hrane i redovito uzimali dodatke prehrani s vitaminom C, s ukupnim unosom vitamina C od oko 300 mg/dan (14). Rezultati NHS studije, temeljeni na praćenju više od 85 000 žena tijekom 16 godina, također ukazuju da je veći unos vitamina C kardioprotektivan (15). U toj studiji unos vitamina C u količini većoj od 359 mg/dan prehranom, uz dodatni unos dodacima prehrani ili samo unos putem dodataka bio je povezan s 27-28 %-tnim smanjenjem rizika od koronarne bolesti srca. Pokazalo se i da vitamin C pojačava dokazane učinke još jednog antioksidansa, vitamina E, na smanjenje ukupne smrtnosti i smrtnosti od koronarne bolesti srca (uobičajena doza od 60 mg/dan) (16). Analiza 9 prospektivnih kohortnih studija, objavljena 2004. godine u časopisu American Journal of Clinical Nutrition uključila je više od 290 000 odraslih osoba koje na početku nisu imale koronarnu bolest srca, a praćene su približno 10 godina. Utvrđen je 25% niži rizik za koronarnu bolest srca u osoba koje su uzimale više od 700 mg/dan vitamina C u obliku dodataka prehrani, u usporedbi s ispitanicima koji nisu uzimali vitamin C (17). Podaci farmakokinetičkih studija vitamina C ukazuju da se plazma i cirkulirajuće stanice kao i ukupne tjelesne zalihe vitamina C u zdravih, mladih osoba, u potpunosti zasićuju s vitaminom C u dozama od oko 400 mg/dan (18). Tako se može zaključiti da analize prospektivnih kohortnih studija kao i individualne velike prospektivne studije, zajedno s farmakokinetičkim podacima o vitaminu C u ljudi, ukazuju da maksimalno smanjenje rizika za koronarnu bolest srca zahtijeva unos vitamina C od 400 mg/dan ili više.

Moždani udar

Istražujući povezanost vitamina C i cerebrovaskularnih bolesti, prospektivna studija koja je pratila više od 2000 osoba kroz 20 godina, pokazala je da je rizik za moždani udar kod osoba s najvećim serumskim koncentracijama vitamina C bio 29% niži nego kod onih s nižim serumskim razinama vitamina C (19). Dodatno, rizik moždanog udara kod osoba koje su konzumirale povrće 6-7 dana u tjednu je 54% niži nego kod onih koji konzumiraju 0-2 dana u tjednu. U ispitivanoj populaciji serumske razine vitamina C su značajno korelirale s unosom voća i povrća. Tako razine vitamina C u plazmi mogu biti dobar pokazatelj unosa voća i povrća te ostalih čimbenika načina života koji pridonose smanjenju rizika za moždani udar. Nedavna desetogodišnja prospektivna studija na 20 649 odraslih osoba pokazala je da osobe koje imaju najveće plazmatske koncentracije vitamina C imaju i 42% niži rizik za moždani udar od onih s nižim koncentracijama vitamina C. Ti rezultati su bili neovisni o poznatim biološkim i socijalnim čimbenicima rizika kao i onim vezanim za način života (dob, spol, pušenje, BMI, sistolički tlak, kolesterol, tjelesna aktivnost, konzumcija alkohola....) (10).

Karcinom

Veliki broj studija pokazao je da je povećana konzumacija svježeg voća i povrća povezana sa smanjenim rizikom za brojne vrste karcinoma (20). Podaci znanstvenih studija ukazuju da je viši unos vitamina C povezan s nižom incidencijom karcinoma usne šupljine, grla te glasnica, jednjaka, želuca, kolona i rektuma te pluća. Općenito, prospektivne studije u kojima se konzumiralo najmanje 80-110 mg vitamina C na dan dokazale su značajno sniženje rizika od karcinoma (2). Prospektivna studija koja je pratila 870 muškaraca kroz razdoblje od 25 godina došla je do rezultata da su osobe koje su konzumirale više od 83 mg vitamina C na dan imale 64 %-tno smanjenje incidencije karcinoma pluća, za razliku od onih koji su konzumirali manje od 63 mg /dan (21). Prehrambeni unos vitamina C obrnuto je povezan s karcinomom dojke u određenim podskupinama žena. U NHS studiji, žene u predmenopauzi s pozitivnom obiteljskom anamnezom karcinoma dojke koje su konzumirale oko 205 mg/dan vitamina C hranom imale su 63% niži rizik za karcinom dojke od žena koje su konzumirale prosječno 70 mg/dan (22). U jednoj švedskoj studiji pretile žene koje su uzimale oko 110 mg/dan vitamina C imale su 39 % niži rizik za karcinom dojke u odnosu na one pretile žene koje su uzimale oko 31 mg/dan (23). Neke studije su pokazale i da je povećan unos vitamina C povezan sa sniženim rizikom od karcinoma želuca (vitamin C inhibira stvaranje karcinogenih spojeva u želucu) (24, 25). Poznato je da infekcija s bakterijom Helicobacter pylori (H. pylori) povećava rizik od karcinoma želuca i također se čini da snižava sadržaj vitamina C u sekretu želuca. Istraživanja pokazuju da bi dodaci prehrani s vitaminom C mogli biti koristan dodatak standardnoj eradikacijskoj terapiji H. pylori s ciljem smanjenja rizika za karcinom želuca (26, 27).