Što je to ljekarnička skrb u javnom ljekarništvu?

Pružanje ljekarničke skrbi možemo svrstati u tri različita trenutka za recepturom:

• Kod prvog izdavanja lijeka
• Kod ponovljenog izdavanja lijeka
• Kod samoliječenja

Kod prvog izdavanja lijeka pacijenta educiramo o bolesti i propisanim lijekovima i time pridonosimo adherenciji, ali i smanjujemo mogućnost pogrešne uporabe lijeka, neželjenih učinaka i interakcija.

Kod ponovljenog izdavanja lijeka provjeravamo koliko pacijent razumije svoju bolest i terapiju i time pridonosimo adherenciji i konačnom ishodu liječenja.

Kod samoliječenja ljekarnik je jedini zdravstveni djelatnik kojeg pacijent susreće i njegova je uloga iznimno važna jer pacijenti često pogrešno procijene vlastito zdravstveno stanje i moguću ozbiljnost simptoma.

Razumije li pacijent svoju bolest - važnost provjere

Kada znamo da je pacijent posjetio specijalistu pulmologa da bi se postavila dijagnoza, a pretpostavljamo da se susreo i s liječnikom obiteljske medicine koji je propisao recepte za preporučenu terapiju, dobivamo dojam da pacijent već sve zna o svojoj bolesti i terapiji.

Često se dogodi da to bude pogrešan zaključak.

Od velike je važnosti provjeriti pacijentovo razumijevanje bolesti i prema potrebi educirati pacijenta o bolesti i razlozima za njeno liječenje.

Cilj te intervencije za recepturom je:

• povećanje adherencije prema propisanoj terapiji
• povećanje sveukupnog uspjeha liječenja

KOPB – koje informacije prenijeti pacijentu za recepturom?

Kronična opstruktivna plućna bolest karakterizirana je respiratornim simptomima kao što su:

• zaduha
• kašalj
• produkcija sputuma

Trenutno se nalazi u “top 3” uzroka smrti u svijetu.

Veliki broj ljudi godinama boluje i preuranjeno umire od KOPB-a ili komplikacija bolesti.

KOPB je progresivna bolest s ireverzibilnim promjenama na plućima, stoga je jako bitno što ranije postaviti dijagnozu i započeti liječenje.

Bolest sama po sebi  značajno utječe na kvalitetu života.

Poboljšanje kvalitete života bi trebala biti dovoljna motivacija pacijentima za dobru adherenciju prema propisanoj terapiji.

Najvažniji savjeti za recepturom svakako uključuju:

• savjetovanje o prestanku pušenja
• savjetovanje o pravilnoj inhalacijskoj tehnici
• savjetovanje o važnosti cijepljenja protiv gripe i pneumokoka

Astma - koje informacije prenijeti pacijentu za recepturom?

Astma je česta i potencijalno ozbiljna kronična bolest karakterizirana respiratornim simptomima kao što su:

• piskanje
• kratkoća daha
• pritisak u prsima
• kašalj

Astma može značajno utjecati na kvalitetu života pri čemu može ograničavati aktivnosti, a pogoršanja ponekad mogu zahtijevati hitnu medicinsku pomoć i mogu biti fatalna bez obzira o kojem stupnju astme se radi.

Važno je ohrabriti pacijente educirajući ih o tome da:

• se astma može učinkovito kontrolirati
• da većina bolesnika postiže dobru kontrolu bolesti
• da ljudi s astmom mogu voditi uspješan i aktivan život

Za ostvarenje navedenoga potrebna je dostava lijeka na mjesto djelovanja, u ovom slučaju u pluća, pa je pravilna inhalacijska tehnika neophodna.

Praćenje bolesnika s astmom i kontrola bolesti

Prilikom izdavanja kronične terapije važno je provjeriti je li bolest kontrolirana.

Kod astme provjeru možemo raditi korištenjem test upitnika:

• Asthma Control Test (ACT)

Ako se prema rezultatu ACT-a uoči da astma nije dobro kontrolirana svakako je važno provjeriti ispravnost inhalacijske tehnike.

Ako pacijent pravilno koristi inhaler, a i dalje ima nekontroliranu bolest važno je provjeriti pacijentovu adherenciju prema propisanoj terapiji.

Praćenje bolesnika s KOPB-om i kontrola bolesti

Prilikom izdavanja kronične terapije važno je provjeriti je li bolest kontrolirana.

Kod KOPB-a provjeru možemo raditi korištenjem test upitnika:

• COPD Assessment Test (CAT)
• mMRC (Modified Medical Research Council) - skala zaduhe

Dodatno je potrebno provjeriti učestalost egzacerbacija.

Ako se prema dobivenim podacima zaključi da KOPB nije dobro kontroliran svakako je važno provjeriti ispravnost inhalacijske tehnike.

Ako pacijent pravilno koristi inhaler, a i dalje ima nekontroliranu bolest važno je provjeriti pacijentovu adherenciju prema propisanoj terapiji.

Koliko dobro pacijenti znaju koristiti inhalatorne uređaje?

Podaci studija pokazuju da 70-80% pacijenata ne zna koristiti svoj inhaler na pravilan način.

U svakodnevnoj praksi to znači da 7 do 8 pacijenata od 10 kojima izdamo inhaler nepravilno koristi uređaj što posljedično dovodi do nekontrolirane bolesti, ali i potencijalno do veće učestalosti nuspojava.

Navedeni podaci jasno naglašavaju važnost edukacije i provjere inhalacijske tehnike.

Edukacija pacijenata o inhalacijskoj tehnici

Prema podacima studije Melanie i sur. iz 2011.-te godine:

• jedna trećina pacijenata nije dobila nikakvu edukaciju vezanu za inhalacijsku tehniku
• druga trećina je dobila samo usmene upute
• samo jedna trećina pacijenata je dobila edukaciju u obliku demonstracije

 

Kad se promatralo tko od zdravstvenih djelatnika pruža edukaciju utvrdilo se da:

• samo 3% farmaceuta educira pacijente
• 15% medicinske sestre
• 18% liječnici obiteljske medicine
• 58% specijalisti pulmolozi

S obzirom na to da je u novije vrijeme farmaceut često jedini zdravstveni djelatnik kojeg pacijent viđa svaki ili skoro svaki mjesec od velike je važnosti da upravo farmaceuti predominantno educiraju pacijenta o pravilnoj inhalacijskoj tehnici.

Provjera inhalacijske tehnike

Prema podacima studije Melanie i suradnika provjera inhalacijske tehnike tijekom kontrolnih posjeta kod liječnika:

• nikad nije provedena za 35% pacijenata
• jednom je provedena za 24% pacijenata
• samo za 20% pacijenata je provedena više od jednom

Prema GINA smjernicama provjeru inhalacijske tehnike je potrebno provoditi u svakoj prilici.

U hrvatskom ljekarništvu to ponekad znači i jednom mjesečno, ako pacijent preuzima količinu terapije dostatnu za mjesec dana.

Sve navedeno neupitno naglašava važnu ulogu ljekarnika u kontroli kroničnih bolesti i uspjeha propisane terapije.

Algoritam savjetovanja prilikom izdavanja OTC lijeka ili dodatka prehrani

Budući da je ljekarnik jedini zdravstveni djelatnik kojeg pacijent susreće u procesu samoliječenja, njegova uloga je izrazito važna.

Naime, studije su pokazale da prilikom samoliječenja pacijenti sami postave dijagnozu koja često bude pogrešna.

S obzirom na rečeno, od velike je važnosti:

• najprije provjeriti indikaciju/dijagnozu s kojom pacijent dolazi
• a potom procijeniti ozbiljnost stanja

Potrebno je utvrditi odsustvo alarmantnih simptoma i prikladnost stanja za samoliječenje, a tek onda pristupiti odabiru terapije.

Literatura

1. GOLD 2022 https://goldcopd.org/2022-gold-reports/
2. GINA https://ginasthma.org/gina-reports
3. Sanchis J, Gich I, Pedersen S. Systematic review of errors in inhaler use: has patient technique improved over time? Chest 2016; 150: 394–406.
4. Melani A I sur. Inhaler mishandling remains common in real life and is associated with reduced disease control Resp Med 2011; 105:930–8.
5. Crompton GK i sur. The need to improve inhalation technique in Europe: a report from the Aerosol Drug Management Improvement Team Resp Med 2006; 100(9):1479-94.
6. Rutter P. Community pharmacy: Symptoms, Diagnosis and Treatment. 4th ed. Elsevier, 2017.