Jesu li ljekarnici alternativa u preopterećenom zdravstvenom sustavu?
17.05.2024.
Hrvatski zdravstveni sustav pod velikim je opterećenjem, a to se posebno očituje u opterećenosti hitnih službi. Napetost u hitnim službama pogoršava priljev nepotrebnih dolazaka, a koji se često smatraju najlakšom ulaznom točkom u zdravstveni sustav.
Dok se medicinski stručnjaci bore nositi s golemim brojem pacijenata, potraga za alternativnim strategijama je neizbježna. Bliska suradnja s drugim zdravstvenim djelatnicima, posebice farmaceutima, čini se kao opcija koja obećava. Ljekarnici imaju stručnost i mogu podržati timove primarne zdravstvene zaštite u liječenju pacijenata s uobičajenim problemima kao što su sezonske virusne infekcije, koje se obično manifestiraju simptomima poput kašlja ili vrućice i to preporukama o simptomatskom liječenju ovih simptoma.
Kako bi bolje razumjeli problem nepotrebnih posjeta, istraživači s KBC-a Zagreb su proveli retrospektivnu kohortnu studiju na Zavodu za hitnu medicinu KBC-a Zagreb od 1. siječnja do 15. ožujka 2024. godine.
Identificirali su bolesnike koji su se pojavili u hitnoj službi bez uputnice liječnika primarne zdravstvene zaštite i koji su imali kašalj kao primarni simptom bez prisutnosti drugih simptoma. Isključili su osobe mlađe od 18 godina. Tijekom razdoblja istraživanja procijenili su 25 709 pacijenata u odjelu hitne pomoći, pri čemu su 232 pacijenta (0,9%) ispunjavala kriterije uključivanja. Od tih pacijenata nitko nije dolazio više puta, šest je zahtijevalo hospitalizaciju zbog različitih stanja, posebice upale pluća, a pet ih je upućeno na daljnje hitne ambulantne dijagnostičke postupke. Nadalje, 221 pacijent (oko 95%) otpušten je s preporukama liječenja (54 s propisanim antibioticima), uglavnom simptomatskih terapija. Laboratorijske pretrage, uključujući KKS i biokemijske pretrage, učinjene su na 228 bolesnika (99%), a RTG prsnog koša učinjeno je na 219 bolesnika (94%).
Prema cjeniku Hrvatske liječničke komore, prosječna cijena probirnog pregleda je 40 €, RTG pluća 35 €, a laboratorijskih pretraga 20 €.
Prema provedenoj opservacijskoj studiji, više od 95% pacijenata potencijalno su mogli liječiti ljekarnici, što bi moglo rezultirati smanjenim izdacima za zdravstvenu skrb i ukupnim smanjenjem troškova zdravstvene skrbi za više od 21.000 € tijekom razdoblja provedene studije. Korištenje ljekarnika i ljekarni za niz postupaka, uključujući jednostavne konzultacije i cijepljenja, uobičajena je pojava u razvijenim zemljama. Doista, moderna medicina temelji se na suradnji različitih stručnjaka, a korištenje znanja farmaceuta moglo bi olakšati pristup zdravstvenom sustavu i u konačnici smanjiti teret troškova u zdravstvenom sustavu.
Dominik Strikić, Ivan Gornik, Iveta Merćep, Robert Likić