Tijekom prošlog desetljeća razvoj novih antibiotika je stagnirao, a najbitniji razlozi bili su ekonomska neisplativost i regulatorne prepreke. Međutim, zadnjih nekoliko godina došlo je do preokreta u tom trendu zbog znatnog utjecaja smanjenog razvoja novih antibiotika na javno zdravstvo. Regulatorne agencije, zakonodavci i farmaceutske kompanije prepoznali su problem i zajednički pokušavaju intenzivirati istraživanja na tom području te ukloniti regulatorne barijere.

Infekcije rezistentne na antibiotike su znatan zdravstveni i ekonomski teret za sustave zdravstvene zaštite. Obično se javljaju u bolnicama zbog velikog broja visoko osjetljivih pacijenata, upotrebe invazivnih postupaka i velike upotrebe antibiotika, a u većini slučajeva to zahtijeva više dana provedenih u bolnici, više posjeta liječnika i veću incidenciju invalidnosti. Takve infekcije teret su i za obitelji i cijele zajednice zbog velikih troškova u zdravstvu.

Protiv visoko rezistentnih gram-negativnih bakterija, poput Enterobacteriaceae, Pseudomonas aeruginosa i Acinetobacter baumannii razvijan je neprihvatljivo malen broj antibiotika. Farmaceutske kompanije aktivnije se bave razvojem lijeka za Staphylococcus aureus rezistentnu na meticilin (MRSA), koja je veliki zdravstveni problem u cijelom svijetu, dok je tržište antibiotika za gram-negativne bakterije manje i nepredvidivo, zato što te bakterije brže razvijaju rezistenciju.

V. Erdeljic Turk, I. Simic, R. Likic, K. Makar-Ausperger, M. Radacic –Aumiler, I. Cegec, D. Juricic Nahal, I. Kraljickovic