Autori su proveli sustavni pregled literature i meta-analizu 19 istraživanja, 11 prospektivnih kohortnih istraživanja i 8 istraživanja slučajeva i kontrola. Ukupno je obuhvaćeno 408 305 sudionika, od čega 47.1% muškaraca. Srednja dob sudionika je iznosila 55.8 godina, s rasponom od 20-84 godina starosti. Zabilježeno je 8517 slučajeva akutnog koronarnog sindroma. U kohortnim istraživanjima prosječno vrijeme praćenja iznosilo je 11.2 godine.

U prospektivnim kohortnim istraživanjima je opažena značajna veza između konzumacije ribe i smanjenog rizika za razvoj akutnog koronarnog sindroma. U skupini s najvećom konzumacijom (≥ 4 puta tjedno) smanjenje rizika je bilo najizraženije, čak 21% (relativni rizik [RR] = 0.79; 95% CI = 0.70-0.89). Analizom odnosa doze i odgovora se pokazalo da se konzumacijom svakih dodatnih 100 grama ribe tjedno rizik za razvoj akutnog koronarnog sindroma smanjuje za 5%.

Među istraživanjima slučajeva i kontrola konzumacija ribe je također smanjivala rizik za razvoj akutnog koronarnog sindroma (RR 0.76; 95% CI = 0.67-0.87), ali nije bilo značajne razlike između skupina s najmanjom i najvećom konzumacijom.

Rezultati se nisu značajno razlikovali unutar različitih dobnih skupina ili između muškaraca i žena.

Riba, posebice masna riba, bogati je izvor omega-3 masnih kiselina. Omega-3 masne kiseline su polinezasićene masne kiseline koje se sastoje od eikosapentaenoinske kiseline (EPA) i dokosaheksaenoinske kiseline (DHA), za koje se pokazalo da imaju protuupalni, antitrombotski i antiaritmički učinak, poboljšavaju profil serumskih lipida te pomažu opuštanje krvnih žila i stabilizaciju plaka. Ipak, učinak omega-3 masnih kiselina u prevenciji kardiovaskularnih bolesti je kontroverzan, a nedavna meta-analiza je pokazala da dodatak omega-3 masnih kiselina prehrani ne smanjuje rizik za njihov razvoj. Unatoč tome, čini se da konzumacija ribe ima koristan učinak na kardiovaskularno zdravlje, u suprotnosti na dodatke omega-3 masnih kiselina prehrani, što zahtijeva dodatno proučavanje ovih odnosa.