Autori su analizirali podatke iz Kalifornijskog registra za rak (California Cancer Registry), te je u istraživanje uvršteno 189 734 žena s ranim stadijem karcinoma dojke, dijagnosticiranim između 1998. i 2011. godine. Sudionici su praćeni u prosjeku 89,3 mjeseca.

Rezultati istraživanja su pokazali porast stope obostrane mastektomije s 2% iz 1998. godine na 12.3% iz 2011. godine, što predstavlja godišnji porast od 14,3%. Najveći porast je opažen kod žena do 40 godina starosti, s 3,6% iz 1998. godine na 33% iz 2011. godine, odnosno godišnji porast od 17,6%.

Nadalje, obostrana mastektomija je bila učestalija kod bjelkinja ne-hispanskog podrijetla, žena s privatnim osiguranjem i žena liječenih u Nacionalnom institutu za rak (National Cancer Institute). Jednostrana mastektomija je češće provođena u pripadnica nacionalnih i rasnih manjina te žena sa socijalnim zdravstvenim osiguranjem.

Istraživači su dodatno zaključili da žene kod kojih je provedena obostrana mastektomija nisu imale manji rizik za smrt u usporedbi s onima kod kojih su primijenjene kirurške metode očuvanja tkiva dojke u kombinaciji sa zračenjem. Ipak, jednostrana mastektomija je bila povezana s većom smrtnošću u odnosu na druge pristupe.

Sve je veća učestalost profilaktičke kontralateralne mastektomije kod žena s rakom dojke, a ova studija nije prva koja dovodi u pitanje njezinu korist i opravdanost.