Prema izvješću HALMED-a za 2010. godinu prema potrošnji lijekova po terapijskim skupinama NSAIR (M01) zauzimaju osmo mjesto s 42,43 DDD/1000 stanovnika/dan.

Cilj: Istražiti propisivanje nesteroidnih antireumatika u ambulanti obiteljske medicine s obzirom na indikacije, učestalost, dužinu terapije, nepoželjne komorbiditetne bolesti te njihov udio u potrošnji lijekova.

Ispitanici i metode: U trima ambulantama obiteljske medicine, koje u skrbi imaju 5 716 pacijenata, provedeno je retrospektivno longitudinalno istraživanje u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2011. godine. Uzorak je činilo 1194 ispitanika kojima je propisan NSAIR. Sastavljen je upitnik koji je sadržavao demografske podatke, kliničke podatke te podatke o DDD NSAIR-u. Podaci za upitnik te podaci o potrošnji nesteroidnih antireumatika i ukupnoj potrošnji dobiveni su iz e-kartona u medicinskom informatičkom sustavu Medicus.net.

Rezultati: NSAIR su propisani u 21 % ispitanika. Najčešći razlog propisivanja NSAIR-a su koštano-mišićne bolesti (67,8 %). Prosječna duljina trajanja terapije je 49,2 DDD (st. dev. 62,0). Najčešće propisivan NSAIR je ibuprofen (31,6 %), potom ketoprofen (27 %), diklofenak (25,6 %) te movalis (21,8 %). Dva ili više NSAIR-a dobilo je 14 % ispitanika. Najčešći nepoželjni komorbiditet su kardiovaskularne (38,4 %), gastrointestinalne (17,5 %) te renalne (1 %) bolesti. Udio nesteroidnih antireumatika u ukupnoj potrošnji iznosi 1,6-2,2 %.

Zaključak: NSAIR su se prečesto propisivali svakom petom ispitaniku i predugo u 49,2 DDD. Više od polovice ispitanika imalo je nepoželjnu komorbiditetnu dijagnozu. Preporuke za daljnja istraživanja su istražiti mjere ishoda propisivanja NSAIR–a kod bolesnika s nepoželjnim komorbiditetima i nepoželjnim interakcijama te temeljem toga izračunati stvarnu cijenu koju generira propisivanje NSAIR-a.

Hrvoje Vuković, Tamara Kovačić, Ivančica Peček, Stanislava Stojanović-Špehar