Dorzalgija (engl. low back pain - LBP) pojam je kojim opisujemo bol lokaliziranu između donje granice rebara i donje glutealne brazde, sa širenjem u noge ili bez širenja u noge.
Liječnici obiteljske medicine ne slijede u potpunosti smjernice u dijagnozi dorzalgije. Sa svrhom smanjenja i ograničavanja nepotrebne radiološke obrade treba se koristiti „red flag“ znakovima.
S obzirom na vrijeme trajanja razlikujemo: akutnu (<6 tjedana), subakutnu (6-12 tjedana) i kroničnu (>12 tjedana). Akutni LBP najčešće je samoograničavajuća bolest, dok 2 % - 7 % oboljelih razvije kronični LBP.
U dijagnostici su najvažniji anamneza i klinički pregled u svrhu identifikacije takozvanih „red flag“ znakova (dob <20 i >55 godina, nedavna trauma, progresivna bol koja se ne smanjuje mirovanjem, torakalna bol, maligni tumor u anamnezi, dugotrajno uzimanje kortikosteroida, zlouporaba droga, imunosupresivno stanje, loše opće stanje, neobjašnjiv gubitak tjelesne mase, neurološki ispad koji zahvaća više dermatoma uključujući sindrom caude equine, teške strukturne deformacije kralježnice i vrućica). Ako „red flag“ znakovi nisu prisutni, nisu potrebne nikakve radiološke slikovne metode. Degenerativne promjene na kralježnici (sužavanje intervertebralnog prostora, osteofiti, skleroza), koje se pritom često nađu, nemaju utjecaja na dalji tijek i konačni ishod liječenja.
Cilj: istražiti pridržavaju li se liječnici obiteljske medicine smjernica u dijagnostici dorzalgije u vidu opravdanog slanja pacijenata na radiološku obradu.
Ispitanici i metoda: U istraživanje je bilo uključeno ukupno 4317 ispitanika u dobi ≥ 6 godina iz dvije ambulante obiteljske medicine DZ Zagreb Zapad, od čega 2416 (55,96 %) žena i 1901 (44,04 %) muškarac. Korišteni su podatci iz e-zdravstvenih kartona ispitanika s postavljenom dijagnozom M54 po MKB10 klasifikaciji, u razdoblju od 2. 12. 2012. do 2. 12. 2013. godine.
Rezultati: Od ukupnog broja ispitanika njih 543 (12,58 %) imalo je dijagnozu dorzalgije (33,52 % muškaraca i 66,48 %) žena – u njih 196 (36,10 %) indiciran je rendgen (11,97 % muškaraca i 24,13 % žena). Negativne „red flag“ znakove imalo je 64 (32,65 %), a pozitivne 132 (67,35 %) ispitanika, od ukupnih 196 s indiciranim rendgenom. Degenerativne promjene kralježnice nađene su u njih 87 (44,39 %), dok rendgenski nalazi nisu bili dostupni u 95 (48,47 %) od ukupno 196 ispitanika.
Zaključak: Liječnici obiteljske medicine ne slijede u potpunosti smjernice u dijagnozi dorzalgije. Sa svrhom smanjenja i ograničavanja nepotrebne radiološke obrade treba se koristiti „red flag“ znakovima.
Adela Šolić, Maja Vrdoljak, Ksenija Kranjčević
