Koljenski zglob najveći je zglob ljudskoga tijela i jedan od njegovih osnovnih pokretača. Svrhovita dijagnostika boli u koljenu trebala bi jasno razlikovati ozljedu od oštećenja. Ozljeda je svako oštećenje tkiva nastalo u određenom i ograničenom vremenu. Oštećenje je patološko-anatomski supstrat gdje se traumatski događaj u anamnezi ne može dokazati (bolesnik se ne sjeća točnog vremena nastanka oštećenja). Za razliku od akutne ozljede sindrom prenaprezanja kroničnog je karaktera jer ponavljana trauma s vremenom nadvlada sposobnost regeneracije tkiva (tetive, kosti, hrskavice, sluzne vreće ili mišića). Sindromi prenaprezanja najčešće se javljaju kod sportaša i rekreativaca, ali se pojavljuju i u ostaloj populaciji.

Osteoartritis (OA) najčešća je zglobna bolest razvijenog svijeta i glavni je uzrok kronične onesposobljenosti. Odnos indeksa tjelesne mase i osteoartritisa koljena uglavnom je linearan, a značajni su trajanje povećanog opterećenja i dobivanje na tjelesnoj težini. Onesposobljenost se može značajno ublažiti ako se tjelesna težina smanji za više od 5,1 %. Klinički se osteoartritis, ovisno o fazi bolesti, očituje zglobnom boli, zakočenošću, ograničenjem opsega pokreta, krepitacijama, izljevom u zglob, deformacijama i različitim stupnjem upale, ali bez sistemskih promjena. Bolesniku usmjerena skrb liječnika obiteljske medicine temelji se na uspješnoj komunikaciji i dugotrajnoj i kontinuiranoj zaštiti. Uslijed starenja populacije i povećanja udjela pretilih osoba u općoj populaciji u budućnosti se očekuje značajan porast broja oboljelih od osteoartritisa koljena. Liječnik obiteljske medicine poznaje bolesnika kroz dugo vremensko razdoblje, sagledava njegov problem kroz sve dimenzije što je značajno u razumijevanju i rješavanju problema boli u koljenu.

Dragica Ivezić-Lalić