Autori istraživanja pregledali su medicinsku dokumentaciju 784 djece, dobi do 18 godina, smještene u jedinicama intenzivnog liječenja za vrijeme pandemije virusa gripe H1N1 2009. godine (591 slučaj gripe) i nakon pandemije (193 slučaja gripe). Za vrijeme pandemije 90% (532) bolesnika liječeno je inhibitorima neuraminidaze, a u postpandemijskom razdoblju 63% (121).

Od 653 djece koja su liječena inhibitorima neuraminidaze, 38 (6%) je umrlo, za razliku od 11 (8%) smrtnih slučajeva u skupini neliječenih (omjer šansi [OR] = 0.67). Primjena inhibitora neuraminidaze također je povezana sa značajnim smanjenjem mortaliteta kod djece na mehaničkoj ventilaciji (OR = 0.38). Slučajevi u kojima je liječenje počelo ranije imali su manju vjerojatnost smrtnog ishoda, napominju autori istraživanja.

Inhibitori neuraminidaze antivirusni su lijekovi specifično namijenjeni liječenju i prevenciji gripe. Dobro djeluju na sve viruse gripe A i B. U brojnim kliničkim istraživanjima u odraslih i djece potvrđena je učinkovitost, ako se primijene u prvih 48 sati od početka bolesti. Tada skraćuju trajanje simptoma za 1 do 3 dana i znatno smanjuju broj i težinu komplikacija. Inhibitori neuraminidaze preporučuju se i za postekspozicijsku profilaksu. Danas se koriste dva inhibitora neuraminidaze – oseltamivir i zanamivir, a još dva se ispituju – peramivir (faza III) i laninamivir (faza II).