Opstrukcijska apneja u snu – nove smjernice za liječenje
Klara Čičić, dr. med.
16.10.2013.
American College of Physicians objavio je smjernice za liječenje opstrukcijske 'sleep' apneje u odraslih temeljene na pregledu literature . Prevalencija opstrukcijske apneje u snu (obstructive sleep apnea, OSA) raste, najvjerojatnije zbog povećanog broja pretilih osoba. Radi se o kolabiranju i opstrukciji dišnoga puta tijekom spavanja. Ovaj je sindrom čest uzrok neobjašnjive dnevne pospanosti odraslih.
Prema novim smjernicama, liječnici moraju poticati pretile pacijente na gubitak viška tjelesne mase. To je važno stoga što je pretilost povezana s povećanim rizikom za OSA, a smanjenje povećane tjelesne težine smanjuje simptome povezane s OSA te ima mnoge druge blagotvorne učinke za zdravlje.
Preporuča se uporaba kontinuiranog pozitivnog tlaka u dišne putove (continuous positive airway pressure (CPAP) kao inicijalna terapija. Takvi uređaju dovode zrak pod tlakom u dišne puteve i tako ga drže otvorenim, no nuspojave su iritacija kože, buka i nelagoda. Alternativa su naprave za povišenje mandibule (mandibular advancement devices (MADs) koji također smanjuju smetnje vezane uz OSA.
Ukoliko ti načini liječenja ne daju rezultata, kirurško odstranjenje opstruktivnog tkiva je opcija, no ono sa sobom nosi ozbiljne rizike i nuspojave te je dokaza za učinkovitost tih operacija malo. Za opravdanje farmakološkog liječenja (mirtazapin, ksilometazolin, flutikazon, paroksetin, pantoprazol, acetazolamid, protriptilin) također nema dovoljno dokaza te se ono ne preporuča.
U ovom pregledu literature nađeno je kako je hipertenzija bila najčešći komorbiditet uz opstrukcijsku apneju u snu.
