Četiri su osnovna segmenta tih tehnoloških dostignuća: praćenje zdravstvenog stanja (moguća iskoristivost u m-zdravstvu, e-zdravstvu), olakšavanje života u stanu (senzori plina, vode, struke, jesu li vrata i prozori zatvoreni), sigurnost (GPS praćenja, tipka za paniku, senzori koji javljaju da je osoba pala) te usluge i kvaliteta života (donošenje obroka, telekonferencije s članovima obitelji). Prema zaključcima studije koju je o ALL-u proveo Roland Berger, procjenjuje se da će vrijednost AAL-a u Europi do 2015. godine rasti šest puta dok će vrijednost informacijsko-telekomunikacijske (ICT) komponente rasti nešto brže odnosno 6,5 puta. Trenutno se privatnim kupcima najbolje prodaju rješenja za segment sigurnosti, primjerice, u Velikoj Britaniji ima 2,5 milijuna tipki za paniku, za razliku od Njemačke gdje se tipke za paniku relativno slabije koriste. Razlike su od zemlje do zemlje velike, a najveći udjel ICT-a (od 75 posto vrijednosti) je u segmentu kvalitete života i usluga.

E-uključenost

AAL je dio principa e-Uključenosti koji se temelji na Digital Agenda for Europe koju je u svibnju 2010. usvojila Europska komisija. EU je 2008. godine donijela odluku o programu istraživanja tehnoloških ICT inovacija u AAL sektoru, AAL Joint Programme, vrijedan najmanje 150 milijuna eura u koji je ušla većina zemalja članica, a među njima i Slovenija. U rujnu prošle godine je na AAL forumu u danskom Odenseu povjerenica Europske komisije za digitalnu agendu Nellie Kroes zatražila bolje povezivanje politika EU i zemalja članica vezanih uz AAL i najavila dodatni rad kako bi se stvorio okvir u kojem bi tehnološki proizvodi nastali unutar programa istraživanja postali dostupni što većem broju ljudi. U tijeku je evaluacija programa kroz analizu rezultata desetaka regionalnih pilot programa. Roland Berger je i praktično sudjelovao u pripremi ulaska telekoma na tržište AAL-a. Naime, telekomu su padali prihodi iz matičnog poslovanja pa mu je trebao dodatni prihod na razini više stotina milijuna eura.

Prilika za ICT kompanije

Problem staranje stanovništva zahvaća i Hrvatsku, pa će i nevezano uz kvalitetu života, iz ekonomskih razloga rasti pritisak na pružanje usluge kod kuće umjesto u umirovljeničkom domu. Također, ALL bi mogao biti prlika za hrvatske ICT kompanije da uđu na to novo i brzorastuće tržište, a isto tako da kao zemlja konkuriramo s proizvodima i uslugama s dodatnom vrijednošću budući da ne možemo ili nećemo moži konkurirati zemljama s jeftinom radnom snagom. U Hrvatskoj je tvrtka Bicro u prosincu prošle godine otvorila Tehnološko-inovacijski centar Međimurje u kojem se, između ostaloga, nalazi AAL Laboratorij za razvoj i testiranje IT sustava.
(pd)