Glavni cilj istraživanja je istražiti utjecaj sociokulturnih čimbenika na kvalitetu života starijih osoba u Republici Hrvatskoj.

Teorijski cilj istraživanja odnosi se na oblikovanje teorijskog konstrukta utjecaja sociokulturnih čimbenika na kvalitetu života starijih osoba te metodom modeliranja oblikovati model sociokulturnih čimbenika kvalitete života starijih osoba u Republici Hrvatskoj.

Pozadina: Problem istraživanja je identifikacija sociokulturnih sastavnica kvalitete života starijih osoba u Republici Hrvatskoj. Osnovna svrha istraživanja je identificirati sastavnice modela sociokulturnih dimenzija koje utječu na kvalitetu života osoba starije životne dobi u Republici Hrvatskoj.

Dizajn: U istraživanju je primijenjena kvantitativna istraživačka paradigma. Za postizanje teorijskih ciljeva istraživanja korištene su opće znanstvene metode. Podatci su prikupljeni upitnicima.

Metode: Teorijski ciljevi istraživanja ispunjeni su pregledom novije znanstvene literature. U svrhu ovog istraživanja kao mjerni instrumenti primijenjeni su WHOQOL-BREF upitnik i Hofstedeov upitnik.

Rezultati: Na temelju obrađenih podataka istraživanja napravljeni su konceptualni multivarijatni regresijski modeli zadovoljavajuće domene kvalitete života osoba starije životne dobi. Načinjeni multivarijatni regresijski modeli predikcije pojedinih domena kvalitete života u kojima prediktorske varijable u multivarijatnom okružju definiraju utjecaj na te domene. Način odabira prediktorskih varijabli uključivao je postavljene ciljeve (dobnu, spolnu, regionalnu, bračnu komponentu te sve domene Hofstedeovog upitnika). 

Zaključak: U konceptualnom modelu shematski je prikazano da sociokulturne sastavnice kvalitete života ovise o društvenoj nejednakosti, životnim usmjerenjima, kontroli neizvjesnosti, djelovanju pojedinca individualizmom ili kolektivizmom, te odnosom prema muškarcu i ženi. Sve to zajedno određuje nacionalnu kulturu i predstavlja sociokulturni kapital određenog društva. Postoje razlike prema spolu koje su određene kontrolom neizvjesnosti,
tjelesnim i psihičkim zdravljem, socijalnim odnosima, osobnim stavovima i religioznosti, te okolinom u kojoj osoba živi.

Važnost za kliničku praksu: Socijalna gerontologija je mlada znanstvena disciplina i istraživanja na njenom području nalaze svoju primjenu u modernom društvu implementacijom rezultata istraživanja u socijalno i političko okruženje inovativnim modelima u skrbi za starije osobe.

Damir Poljak, Marija Ovsenik, Špiro Janović, Jurica Veronek, Maja Bajs Janović