Vježbanje može smanjiti učestalost padova koji su česti u starijih ljudi. Procjenjuje se da svaka osoba starija od 65 godina svake godine padne barem jednom. Padovi u dobnoj skupini 85+ godina osam su puta učestaliji, a jedna trećina od njih ima pad s frakturom. Fizička aktivnost starijih osoba može unaprijediti ne samo mišićnu snagu nego i izdržljivost, ravnotežu, pokretljivost zglobova, fleksibilnost, okretnost i spretnost, brzinu hodanja i sveukupnu fizičku koordinaciju. Povoljni učinci su vidljivi i na metabolizmu, u regulaciji krvnog tlaka, u prevenciji i/ili kontroli povećane tjelesne težine odnosno pretilosti, a posebno u prevenciji i liječenju kardiovaskularnih bolesti u starijih. Pojava multimorbiditeta u staračkoj populaciji od javnozdravstvenog je značaja i često je povezana i s njihovom stalnom tjelesnom neaktivnošću. Po popisnoj 2001 godini u Hrvatskoj živi 429421 osoba s invaliditetom. Funkcionalno onesposobljenih, odnosno osoba s invaliditetom, starijih od 65 godina je 148170, a 274514 funkcionalno onesposobljenih pripada dobnoj skupini 15-64 godina, odnosno radnom kontingentu, dok je 6737 osoba s invaliditetom mlađe od 15 godina. Analizirajući uzroke invalidnosti u dobi od 65 i više godina vidljivo je da se na prvom mjestu uzroka nalazi bolest s udjelom od 60,6 %, na drugom mjestu su invalidi rada s udjelom 20,5 %, te na trećem invalidnost kojem su uzroci posljedice Drugog svjetskog rata s udjelom od 7,9 %. Kod radno sposobnog stanovništva na prvom se mjestu također nalazi bolest s udjelom od 38,6 %, na drugom mjestu invalidi rada s visokim udjelom od 28,7 %, te na trećem mjestu invalidi od posljedica Domovinskog rata s udjelom od 16,0 %. Na posebnu javnozdravstvenu pozornost ukazuju gerontološki pokazatelji iz 2008. godine o funkcionalnoj sposobnosti gerijatrijskih osiguranika utvrđenih u 114 hrvatskim domovima za starije osobe u kojima boravi 14807 korisnika. Ističe se kategorija trajno nepokretnih i trajno nesamostalnih, trajno ograničeno pokretnih i trajno nesamostalnih, koji u domovima čine udio s više od 50 % starijih korisnika, s neznatnim varijacijama po domovima. Ti pokazatelji ukazuju na značaj utvrđivanja kriterija funkcionalne sposobnosti u odnosu na zdravstveno stanje starijih korisnika kao glavnu indikaciju razloga smještaja u dom, odnosno potrebu za specifičnom gerijatrijskom zdravstvenom skrbi, u čemu su programi stalne tjelesne aktivnosti od posebne važnosti. Programi tjelesnog vježbanja u domovima za starije osobe i u gradskom četvrtima organizirani zadnjih dvadesetak godina u Zagrebu i drugim hrvatskim gradovima (Heimer, Strinović, Turk i drugi) pokazuju da starije osobe u značajnoj mjeri poboljšavaju svoje fizičko i mentalno zdravlje, poboljšavaju pokretnost i samostalnost, smanjuju uzimanje lijekova, te postižu bolje opće zdravlje i zadovoljstvo životom. Nema sumnje da stalna tjelesna aktivnost čini ključni doprinos u održavanju funkcionalne sposobnosti u procesu starenja i posebno u očuvanju kardiovaskularnog zdravlja.

Spomenka Tomek-Roksandić, Luka Kovačić Centar za gerontologiju ZJZ Dr. A. Štampar - Referentni centar MZISS za zaštitu zdravlja starijih osoba i Akademija medicinskih znanosti Hrvatske

Predavanje održano na znanstvenom skupu Kardiovaskularno zdravlje - Tjelesna aktivnost, 27. studenog, 2009. godine.