Iako globalne prehrambene smjernice preporučuju veći unos biljnih proteina, idealan omjer biljnih i životinjskih proteina ostao je nepoznat. Provedeno istraživanje prvo je koje proučava ovaj omjer i njegov utjecaj na zdravlje, posebice zdravlje srca. Prema istraživačima, ovo smanjenje rizika vjerojatno je povezano sa zamjenom crvenog i prerađenog mesa biljnim izvorima proteina. Također je primijećeno da kombinacija većeg unosa biljnih proteina i veće ukupne količine proteina pruža najveće koristi za zdravlje srca.

Prosječni Amerikanac konzumira omjer biljnih i životinjskih proteina od 1:3. Omjer od barem 1:2 mnogo bi biti učinkovitiji u prevenciji KVB, prema istraživačima, dok bi za prevenciju KBS, omjer od 1:1,3 ili viši trebao bi dolaziti iz biljnih izvora. 
Istraživači su koristili podatke unazad 30 godina o prehrani, načinu života i zdravlju srca gotovo 203 000 muškaraca i žena uključenih u Nurses' Health Studies I i II te Health Professionals' Follow-up Study. Sudionici su svakih četiri godine prijavljivali svoj unos hrane. Izračunat je ukupni unos proteina za svakog sudionika (izražen u gramima dnevno) te specifičan unos biljnih i životinjskih proteina. Tijekom razdoblja istraživanja dokumentirano je 16 118 slučajeva KVB, uključujući više od 10 000 slučajeva KBS-a i više od 6 000 moždanih udara. Nakon prilagodbe podataka za zdravstvenu povijest sudionika, demografske i životne čimbenike, istraživanje je pokazalo da je veći omjer biljnih u odnosu na životinjske proteine povezan s nižim rizikom od KVB-a i KBS-a. 

U usporedbi sa sudionicima koji su konzumirali najmanji omjer biljnih i životinjskih proteina (~1:4,2), sudionici koji su konzumirali najveći (~1:1,3) imali su 19% niži rizik od KVB-a i 27% niži rizik od KBS-a. Ta smanjenja rizika bila su još veća među sudionicima koji su unosili veću ukupnu količinu proteina.

Oni koji su unosili najviše proteina (21% ukupnog energijskog unosa potjecalo je od proteina) i pridržavali se višeg omjera biljnih i životinjskih proteina imali su 28% niži rizik od KVB-a i 36% niži rizik od KBS-a u usporedbi s onima koji su unosili najmanje proteina (16% ukupnog energijskog unosa). Nisu pronađene značajne poveznice između rizika od moždanog udara i omjera proteina, no zamjena crvenog i prerađenog mesa biljnim izvorima poput orašastih plodova smanjila je rizik od moždanog udara.

Istraživači su također proučavali postoji li točka u kojoj daljnji unos biljnih proteina prestaje donositi dodatne koristi ili može imati negativne učinke. Otkrili su da se smanjenje rizika od KVB počinje stabilizirati pri omjeru od oko 1:2, ali da rizik od KBS-a nastavlja padati pri višim omjerima biljnih proteina. Prema istraživačima, ovi rezultati vjerojatno proizlaze iz zamjene crvenog i prerađenog mesa biljnim izvorima proteina, osobito orašastih plodova i mahunarki. Takve zamjene poboljšavaju kardiometaboličke čimbenike rizika, uključujući razine lipida u krvi, krvni tlak i upalne biomarkere, dijelom zato što biljni proteini često sadrže visoke količine vlakana, antioksidativnih vitamina, minerala i zdravih masti. 
Preporučeni način prehrane koristan je ne samo za ljudsko zdravlje već i za zdravlje našeg planeta, poručuju istraživači. Ističu i da su potrebna daljnja istraživanja kako bi se utvrdila optimalna ravnoteža između biljnih i životinjskih proteina.