Ozljede potključne arterije nastaju rijetko, u manje od 5% bolesnika s višestrukim ozljedama. Najčešće nastaju kao posljedica penetrantnih, rjeđe tupih ozljeda. Postavljanje dijagnoze otežava prisutnost drugih ozljeda koje imaju prioritet u dijagnostici i liječenju.

Prethodno zdrav muškarac u dobi od 34 godine zadobio je u prometnoj nesreći višestruke ozljede, s obostranim serijskim prijelomom rebara, kontuzijom pluća, ozljedom torakalne i vratne kralježnice, lijeve lopatice, ključne kosti i brahijalnog pleksusa. CT angiografijom prsnog koša isključena je ozljeda vaskularnih struktura. Bolesnik je podvrgnut kirurškom liječenju u više navrata, uključujući splenektomiju, stražnju fiksaciju prijeloma torakalne kralježnice (Th 3 – Th 10), a 25. dana od ozljede uslijedila je stabilizacija prijeloma vratnih kralježaka (C 5 – C 7) prednjim pristupom.

Devetog dana nakon operacijskog zahvata na vratnoj kralježnici bolesnik je razvio otok na lijevoj strani vrata, sa širenjem u područje mastoidnog nastavka temporalne kosti, uz smetnje gutanja, disfagiju i smetnje disanja. Pristupilo se revizijskom kirurškom zahvatu kojim se isključio hematom kao pretpostavljena kirurška komplikacija prethodnog zahvata, ali je ustanovljena novonastala pulsirajuća tvorba uz lijevu potključnu arteriju. Učinjena je CT angiografija krvnih žila vrata kojom je dijagnosticirana novonastala pseudoaneurizma potključne arterije s aktivnim punjenjem, promjera 7 cm, s polazištem iz lijeve vertebralne arterije. Bolesniku je nakon postavljene dijagnoze uspješno postavljen stent-graft u lijevu potključnu arteriju, bez daljnjih komplikacija.

Postavljanje dijagnoze pseudoaneurizme zbog prisutnosti i zbrinjavanja drugih teških ozljeda može biti odgođeno. Simptomi ovise o mjestu nastanka i veličini pseudoaneurizme. Endovaskularni postupci sve češće uspješno zamjenjuju kirurško liječenje pseudoaneurizme.

Mirela Dobrić, Goran Sabo, Ana Miletić, Stjepan Dokuzović, Tomislav Krpan, Tatjana Beker, Morana Banić, Romana Hodalin Vidović