Višefazno istraživanje mješovitog pristupa provedeno je u javnom ljekarništvu u Hrvatskoj, a uključilo je sve sudionike zdravstvenog sustava važne za proces depreskripcije. U istraživanju je sudjelovalo više od 700 pacijenata i 500 zdravstvenih radnika. Ispitana su njihova mišljenja, stavovi i preferencije o depreskripciji terapije i istraženi čimbenici koji utječu na njeno provođenje. U konačnici utvrđen je potencijal depreskripcije na uzorku osoba starije životne dobi koje žive u zajednici.

Više od 80 % pacijenata 40 godina i starijih pristalo je prestati koristiti jedan ili više lijekova. Osobe starije od 65 godina sklonije su prihvatiti depreskripciju njego mlađe (χ2(1) = 4,06; p = 0,044). Većina ispitanika (71 %) osjećala bi se ugodno ukoliko bi ljekarnik bio uključen u proces depreskripcije, a 69 % njih smatra da ljekarnik ima dovoljno kompetencija predložiti depreskripciju (1). Većina zdravstvenih radnika, 87 %, predložilo bi depreskripciju pacijentu, no ljekarnici pokazuju veću suzdržanost nego liječnici (12 % naspram 3 %; χ2(4) = 44,93; p 0.0001) uočeno je slaganje u farmakoterapijskoj skupini lijeka što upućuje na moguću uspješnu suradnju liječnika i ljekarnika. Nadalje određen je potencijal depreskripcije terapije za 388 osoba starije životne dobi koje žive u zajednici, a koriste inhibitore protonske crpke (IPP), benzodiazepine (BZN), nesteroidne protuupalne lijekove (NSAIL) i/ili opioidne analgetike, na temelju podatka prikupljenih u sklopu gerijatrijske procjene te depreskripcijskih kriterija.

Više od polovice ispitanika (55 %) kandidati su za depreskripciju jednog ili više lijekova, od toga 31 % korisnika IPP, 75 % korisnika NSAIL ili opioida, te 96 % korisnika BZN. Ženski spol, politerapija i loša samoprocjena zdravlja prediktivni su čimbenici za povećanu potrebu za depreskripcijom. Rezultati istraživanja daju uvid u važnost depreskripcije terapije u javnom ljekarništvu u Hrvatskoj te ukazuju na jasnu potrebu za njenim implementiranje i provođenjem. 

I. Bužančić, Gradska ljekarna Zagreb, Zagreb, Hrvatska

1. I. Bužančić et. al. Patient Prefer. Adherence 15 (2021) 2197.

2. I. Bužančić, M. Ortner Hadžiabdić, Int. J. Environ. Res. Public Health 20 (2023) 4957