Izvješće, objavljeno u časopisu The Lancet, pokazalo je da je između 1990. i 2021. više od milijun ljudi umrlo od infekcija otpornih na lijekove svake godine, a to bi se moglo povećati na gotovo 2 milijuna do 2050. Oko 92 milijuna života moglo bi se spasiti između 2025. i 2050. sa širim pristupom odgovarajućim antibioticima i boljim liječenjem infekcija, procjenjuje se u izvješću.

Istraživači su analizirali podatke o smrtnosti i bolničke podatke iz 204 zemlje za godine od 1990. do 2021., usredotočujući se na 22 patogena, 84 kombinacije bakterija i lijekova na koje su otporni i 11 bolesti, uključujući sepsu i meningitis.

Njihova otkrića otkrivaju da iako je broj djece mlađe od 5 godina koja umiru od infekcija otpornih na lijekove pao za više od 50% u posljednja 3 desetljeća, stope smrtnosti kod ljudi u dobi od 70 i više godina porasle su za 80%.

Smrti od infekcija bakterijom Staphylococcus aureus — koja inficira kožu, krv i unutarnje organe zabilježile su najveći porast od 90%.

Mnoge od najsmrtonosnijih infekcija između 1990. i 2021. izazvala je skupina bakterija s posebno snažnom otpornošću na lijekove - gram-negativne bakterije. Ova kategorija uključuje Escherichiu coli i Acinetobacter baumannii — patogen povezan s infekcijama stečenim u bolnici.

Gram-negativne bakterije otporne su na karbapeneme, skupinu antibiotika koji se koriste za liječenje teških infekcija, i mogu razmjenjivati ​​gene otpornosti na antibiotike s različitim vrstama, kao i prenijeti ih potomstvu. Smrti povezane s gram-negativnim bakterijama otpornim na karbapenem porasle su za gotovo 150%, s 50 900 slučajeva 1990. na 127 000 slučajeva 2021.

Izvješće procjenjuje da bi do 2050. antimikrobna rezistencija mogla prouzročiti 1,91 milijun smrti svake godine, te da će dodatnih 8,22 milijuna ljudi umrijeti od bolesti povezanih s rezistencijom. Više od 65% smrti pripisanih AMR-u 2050. bit će među osobama u dobi od 70 godina i starijima.

Regije s najvišim predviđenim stopama smrtnosti uključuju južnu Aziju, Latinsku Ameriku i Karibe, a istraživači naglašavaju da svaka strategija za borbu protiv otpornosti na lijekove mora dati prioritet zemljama s niskim i srednjim prihodima.

Ova studija pokazuje da imamo problem u kvaliteti zdravstvenog sustava i prevenciji infekcija.