Važan element za rješavanje antimikrobne rezistencije kao jedne od najvećih prijetnji javnom zdravlju s kojom se svijet suočava jest osigurati da su antibiotici učinkoviti te kontinuirano i široko dostupni. Novo izvješće koje je objavio Europski opservatorij za zdravstvene sustave i politike pod pokroviteljstvom Švedskog predsjedanja Vijećem EU-a, skicira moguća rješenja za izazove istraživanja i razvoja (R&D) za antibiotike kao i njihovu pouzdanu opskrbu.

Ovo detaljno izvješće postalo je dostupno ubrzo nakon što je EU usvojio preporuku Vijeća koja po prvi put postavlja ciljeve za potrošnju antimikrobnih lijekova i antimikrobnu rezistenciju kao prijetnju u ljudskom zdravlju na razini EU. Također je ažurirana globalna zdravstvena strategija uz proces revizije cjelokupnog regulatornog okvira za farmaceutske proizvode. To stavlja EU u jedinstvenu poziciju da postane globalni lider u odgovoru na veliku prijetnju koju antimikrobna rezistencija predstavlja za zdravlje ljudi i životinja, kao i za globalni razvoj, gospodarstva diljem EU i sigurnost hrane.

Paket poticaja za pomoć pri razvoju novih antibiotika

Svjetska zdravstvena organizacija opisuje razvoj antibiotika kao “nedovoljan” da odgovori na izazove otpornosti na antibiotike. U posljednjih nekoliko desetljeća razvijeno je samo nekoliko novih antibiotika, a gotovo nijedan nije dovoljno inovativan da uspori antimikrobnu rezistenciju.

Razne su barijere koje koče razvoj novih antibiotika. Jedan primjer je povlačenje većine velikih farmaceutskih tvrtki iz istraživanja i razvoja antibiotika. Ne samo da je rizik od neuspjeha visok, nego su i antibiotici puno manje isplativi od drugih lijekova, kako navodi izvješće, zato što se općenito koriste samo kada su potrebni i za kratkotrajne tretmane. Obzirom na mali obujam potrošnje, u kombinaciji s općenito niskim cijenama, dovodi do ograničenih prihoda za proizvođače. S druge strane, mala i srednja poduzeća koja sada pokreću istraživanje i razvoj antibiotika suočavaju se s poteškoćama u osiguravanju sredstava za pretklinička i rana klinička ispitivanja. Također su izloženi značajnom riziku od ekonomskih gubitaka pri launchu novih antibiotika.

U izvješću se navodi da poticaji, kao što su izravno financiranje i bespovratna sredstva, mogu smanjiti troškove istraživanja i razvoja te su već u određenoj mjeri poboljšali kvalitetu predkliničkog procesa. Inicijative kao što su reforme plaćanja lijekova također su potrebne kako bi se povećao potencijalni prihod te stvorila održivija tržišta za antibiotike.

Fragilni opskrbni lanac i dalje uzrokuje stalne nestašice osnovnih antibiotika u mnogim državama članicama EU-a. Ovu situaciju pogoršava i činjenica da aktivni farmaceutski sastojci često dolaze od svega nekoliko dobavljača, obično lociranih u Indiji i Kini, te da postoji ograničen broj generičkih proizvođača. Štoviše, proizvođači daju prednost većim tržištima jer manja tržišta nisu isplativa.