Darija Kuruc Poje, univ. mag. pharm. specijalist kliničke farmacije – bolničko ljekarništvo
24.07.2018.
Klinički farmaceut svojim znanjem iz područja farmakoterapije ima mogućnost davanja informacija o pravilnom doziranju i primjeni antimikrobnog lijeka, izbjegavanju nuspojava, interakcijama i sl. Neophodna je uloga kliničkog farmaceuta u optimizaciji antibiotske terapije. Uključivanjem farmaceuta-specijalista kliničke farmacije u A-tim osigurava se kontinuirano poboljšanje kvalitete antimikrobnog propisivanja u svrhu postizanja poboljšanja kvalitete zdravstvene skrbi za bolesnike s infekcijama, istovremeno minimizirajući toksičnost i porast rezistencije.
Rezistencija na antimikrobne lijekove predstavlja sve veći problem ugrožavajući zdravlje i sigurnost pacijenata u svim zdravstvenim okruženjima, pokazuje recentno izvješće Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (engl. ECDC, European Centre for Disease Preventionand Control).
Osobito je zabrinjavajuća pojava bakterija rezistentnih na više vrsta antibiotika. Takve višestruko rezistentne bakterije su stvarna i stalna prijetnja kliničkoj praksi u svim zdravstvenim sustavima. Primjer je visoki udio otpornosti na cefalosporine treće generacije za Escherichiu coli (E. coli) i Klebsiellu pneumoniae (K. pneumoniae) što znači kako se liječenje teških infekcija, najvjerojatnije uzrokovanih ovim bakterijama, u mnogim okolnostima, mora osloniti na karbapeneme, posljednje sredstvo za liječenje teških izvanbolničkih i bolničkih infekcija. Ovi antibakterijski lijekovi su skuplji, nisu uvijek dostupni u resursima ograničenim okruženjima te mogu dodatno ubrzati daljnji razvoj rezistencije.
Isto vrijedi i za liječenje uobičajene infekcije kože i rana koje, u slučajevima povećane antimikrobne otpornosti dovodi do oslanjanja na drugu liniju lijekova u mnogim zemljama. Nadalje, kirurška profilaksa koja se trenutno provodi pomoću uskospektralnih antibiotika s najpovoljnijim farmakokinetičkim, farmakodinamičkim i financijskim profilom također je ugrožena.
Navedeno podrazumijeva standard profilakse s lijekovima prve linije za ortopedske i ostale kirurške zahvate, koji u situacijama antimikrobne rezistencije, ima ograničeni učinak u mnogim okruženjima. Druga linija lijekova je skuplja, ima više neželjenih štetnih posljedica što može dovesti do produljenja hospitalizacije, a sve to dodatno povećava troškove.
Procjenjuje se da će do 2050. godine smrtnost uzrokovana antimikrobnom rezistencijom iznositi 10 milijuna smrti godišnje (trenutna je brojka 700.000 smrti godišnje), što je više od smrtnosti uzrokovanih karcinomima s 8,2 milijuna na drugom mjestu i smrtnosti od dijabetesa s 1,5 milijuna, na trećem mjestu. Naime, pacijenti s bakterijskom infekcijom otpornom na specifičan antibiotik općenito imaju povećan rizik od lošijeg kliničkog ishoda i smrti, većih zdravstvenih troškova, od pacijenata zaraženih istom bakterijom koja ne pokazuje rezistenciju. Nadalje, problem sve češće nestašice antimikrobnih lijekova također dovodi do povećanja troškova, jer su alternative skuplje, duljina boravka može se produljiti zbog sporijeg kliničkog odgovora i nuspojava, i konačno, javlja se mogućnost razvoja multirezistetnih sojeva za koje ne postoji adekvatna terapija.
Propisivanje prikladne antimikrobne terapije više ne uključuje jednostavan odabir empirijskog ili terapijskog antibiotika koji će prikladno djelovati na uzročnika kod odgovarajućeg pacijenta, već podrazumijeva odabir najboljeg antibiotika za navedenog pacijenta, uzimajući u obzir potencijalni učinak na bakterijsku rezistenciju, što manji rizik za razvoj infekcije, npr. uzrokovane s Clostridium difficile (C. difficile), manju toksičnost, interval doziranja koji omogućuje bolju suradljivost, itd.
Međutim, istraživanja su pokazala kako je gotovo polovica propisanih antibiotika u bolnicama nepotrebna ili neprikladna. Slijedom toga, vidljiva je potreba za antimikrobnim upravljanjem koji će omogućiti racionalnu upotrebu antibiotika kroz tim za antimikrobno upravljanje (A-tim, eng. antibiotic stewardship team) koji se sastoji od liječnika-specijalista infektologije, liječnika-specijalista kliničke mikrobiologije i farmaceuta-specijalista kliničke farmacije uz odgovarajuću informatičku i administrativnu podršku. Program A-tima odnosi se na sustavno mjerenje i koordinirane intervencije za promicanje optimalne upotrebe antibiotika, zagovarajući odabir odgovarajuće antibiotske terapije (uključujući doziranje, trajanje terapije i put primjene). Primarni cilj je optimizacija kliničkih ishoda uz minimizaciju neželjenih posljedica upotrebe antibiotika.
Klinički farmaceut svojim znanjem iz područja farmakoterapije ima mogućnost davanja informacija o pravilnom doziranju i primjeni antimikrobnog lijeka, izbjegavanju nuspojava, interakcijama i sl. Neophodna je uloga kliničkog farmaceuta u optimizaciji antibiotske terapije. Uključivanjem farmaceuta-specijalista kliničke farmacije u A-tim osigurava se kontinuirano poboljšanje kvalitete antimikrobnog propisivanja u svrhu postizanja poboljšanja kvalitete zdravstvene skrbi za bolesnike s infekcijama, istovremeno minimizirajući toksičnost i porast rezistencije. Multidisciplinarnim pristupom A-tima omogućavaju se i značajne financijske uštede za zdravstveni sustav budući da se dužina boravka u bolnici i jedinici intenzivnog liječenja smanjuje zajedno s ukupnim bolničkim troškovima.
Uslijed dokaza o koristima A-tima u tijeku je projekt implementacije prvog A-tima u ovakvom sastavu u Hrvatskoj u Općoj bolnici „dr. Tomislav Bardek“ u Koprivnici. Projekt se sastoji od dva dijela, pri čemu je prvi usmjeren na racionalizaciju antibiotika rezerve dok će drugi dio biti usmjeren na širokospektralne antibiotike.
Cilj projekta je dokazati učinkovitost A-tima u općoj bolnici s ciljem širenja na sve bolnice u Hrvatskoj.
Ovim projektom nastoje se donijeti dokazi i o važnosti multidisciplinarnog pristupa u borbi protiv infektivnih bolesti. Budući da je Hrvatska jedna od najmlađih zemalja Europske unije (EU), važno je pokazati kako rješava probleme antimikrobne otpornosti.
