Istraživači zaraznih bolesti pozivaju na strože mjere biološke sigurnosti na farmama koje uzgajaju životinje radi krzna, kako bi se spriječio prelazak opasnih patogena sa životinja na ljude.

Zabrinutosti je opravdana, raznolikost virusa s poznatim rizicima za ljude čak je i veća nego što se mislilo. Znanstvenici smatraju da bi industrija trebala propisati prelazak na umjetno krzno. Druga mogućnost je poboljšati regulaciju i nadzor nad trgovinom krznom. To uključuje osiguravanje provedbe mjera kao što su karantene životinja, smanjenje prenapučenosti i pravila oko čišćenja kaveza, nabave hrane i odlaganja otpada.

Uzgoj krznašica globalna je industrija, iako se većina farmi nalazi u Europi i Kini. U 2016. farme u Europi proizvele su 39,05 milijuna krzna nerca; Kineske farme proizvele su 26,16 milijuna takvih koža.

Mnoge životinje koje se uzgajaju zbog krzna osjetljive su na ljudske viruse. Na početku pandemije COVID-19, SARS-CoV-2 proširio se farmama nerca diljem Europe. Na farmama nerca također je došlo do izbijanja visoko patogenog virusa ptičje influence H5N1. A popularna krznena životinja, rakunski pas (Nyctereutes procyonoides), mogla je igrati ulogu u prenošenju virusa koji uzrokuje teški akutni respiratorni sindrom kod ljudi 2003. godine. Rakunasti psi također su osjetljivi na SARS-CoV-23 i mogu ga širiti.

Znanstvenici su nastojali identificirati viruse koji kruže farmama u Kini. Uzeli su uzorke tkiva pluća i crijeva 461 životinju koja je uginula između 2021. i 2024. Od tih životinja, 164 potječu iz četiri vrste koje su se uzgajale isključivo radi krzna: nerc (Neogale vison), crvena lisica (Vulpes vulpes), arktička lisica (Vulpes lagopus) i rakunski pas. Jedinke su uglavnom bile iz objekata za intenzivan uzgoj u sjeveroistočnoj Kini. Ostatak potječe od uzgojenih i divljih životinja koje se koriste za krzno, kao i za hranu i tradicionalnu medicinu, raširenu širom istočne Kine. Među njima su bili zamorci, jeleni i zečevi. Sve su životinje bile bolesne i vjerojatno su uginule od neke zarazne bolesti.

Istraživači su sekvencirali RNK i DNK u uzorcima tkiva i pronašli mnoštvo virusa: identificirano ih je ukupno 125, uključujući mnoge viruse gripe i koronaviruse. Njih 36 nikad prije nije viđeno, a mnogi su pronađeni u vrstama za koje se dosad nije znalo da ih ugošćuju. Na primjer, pronašli su virus japanskog encefalitisa kod zamoraca i norovirus kod kune, virus ptičje gripe H6N2 u muzgavcu (Ondatra zibethicus) — što je prva poznata identifikacija ovog podtipa kod sisavaca. I što je najvažnije, kod nerca su pronašli koronavirus sličan HKU5 koji je povezan s virusima koji su do sada identificirani samo kod šišmiša - dokaz da farme krzna mogu djelovati kao autocesta za viruse koji vrebaju u divljim životinjama da dođu do ljudi.

Istraživači su klasificirali neke od tih virusa kao one koji najviše zabrinjavaju, zbog njihove sposobnosti prelaska između vrsta. Rakunski psi i kune nose po deset od ovih visokorizičnih virusa — najviše od svih vrsta. Bit će važno dublje proučavanje ovih novootkrivenih virusa kako bismo razumjeli njihov rizik za ljude i druge životinje.

Ta otkrića moraju biti potkrijepljena epidemiološkim studijama kako bi se procijenilo koliko su virusi rašireni, te mikrobiološkim studijama u laboratoriju, koje mogu pokazati rizik da ti virusi zaraze ljude. Čak i bez tog dokaza, najveći rizik od pojave novog patogena kod ljudi je u životinjskoj industriji.