Znanstvenici procjenjuju da oko 10-20% ljudi koji su zaraženi koronavirusom SARS-CoV-2 razviju dugi COVID-19 - teško stanje čiji simptomi, uključujući intenzivan umor, iscrpljenost, moždanu maglu i kroničnu bol, traju najmanje tri mjeseca nakon početne infekcije. Ovo stanje pogađa najmanje 65 milijuna ljudi diljem svijeta, ali istraživači još uvijek slabo razumiju njegove uzroke, a nema dokazanih načina liječenja.

Neka istraživanja sugeriraju da bi dugi COVID-19 mogao biti uzrokovan postojanošću SARS-CoV-2 u tijelu. Drugi ukazuju da bi moglo nastati od sićušnih krvnih ugrušaka koji blokiraju krvne žile i ograničavaju izmjenu kisika u tijelu osobe. A tu je i hipoteza autoantitijela.

Prethodno je istraživanje nagovijestilo je da bi dugotrajni COVID-19 mogao biti uzrokovan, barem djelomično, autoantitijelima — lažnim antitijelima koja osoba stvara i koja napadaju vlastiti imunološki sustav ili tkiva. Ali ostalo je jedno veliko pitanje: "Je li to stvarno uzročno?" Drugim riječima, uzrokuju li autoantitijela duge simptome COVID-19 ili se jednostavno stvaraju kao odgovor na dugu infekciju COVID-19? Znanstvenici sa Sveučilišta Stellenbosch u Južnoj Africi pokrenuli su najnoviju studiju kako bi dobili odgovor.

Kako bi istražili taj mehanizam, znanstvenici iz Južne Afrike prikupili su IgG protutitijela - najčešći tip protutijela u ljudskim tjelesnim tekućinama. Protutijela su uzeli iz krvi od 34 osobe. Sudionici su u prosjeku imali 43 godine i razvili su dugi COVID-19 nakon blage infekcije SARS-CoV-2 tijekom prve dvije godine pandemije. Većina sudionika u studiji, koja je objavljena prošli mjesec iskusila je umor i kroničnu bol te su zbog svog stanja morali izostati s posla.

Istraživači su podijelili sudionike u skupine na temelju koncentracija različitih upalnih proteina u njihovoj krvi i skupnih protutijela članova svake skupine. Zatim su svakom mišu ubrizgali jedan od bazena. Različite skupine protutijela imale su različite učinke na percepciju boli i motoričku aktivnost kod miševa.

Istraživači su otkrili da su miševi kojima su ubrizgana protutijela dviju skupina ljudi s dugotrajnim COVID-19 bili osjetljiviji na ubod u šapu od miševa kojima su ubrizgana protutijela ljudi koji su se potpuno oporavili od blagog oblika COVID-19. Međutim, nije bilo promjena u motoričkoj funkciji između ove dvije skupine i kontrolne skupine.

Ali kada su im data protutijela iz treće skupine ljudi s dugim COVID-19, miševi su hodajući pola sata u prosjeku prevalili 40% manje udaljenosti od životinja u kontrolnoj skupini. I ova skupina životinja nije imala promjene u osjetljivosti na bol u usporedbi s kontrolnim životinjama. To sugerira da protutijela ljudi s dugim COVID-19 mogu izazvati niz simptoma kod miševa, odnosno protutijela bi mogla izazvati takve učinke "napadajući" zdravo tkivo.