Cijepljenje je važna javnozdravstvena mjera koja pomaže u smanjenju širenja zaraznih bolesti i štiti zdravlje pojedinca i zajednice. Iako se na gotovo svako cjepivo može javiti alergijska reakcija, one su u praksi rijetke, a posebno su rijetke na antigene aktivnih komponenti cjepiva.

Neželjene reakcije, koje mogu biti alerijske i nealergijske te IgE i ne-IgE posredovane, češće se javljaju na druge komponente cjepiva, kao što su proteini jaja, želatina, antibiotici, aditivi. Povezanost cjepiva sa sistemskim alergijskim reakcijama vrlo je rijetka, dok su lokalne reakcije češće.

Djecu sa sumnjom na alergijsku reakciju nakon cijepljenja potrebno je uputiti na testiranje alergologu. Sumnja na alergiju na cijepljenje ne smije biti izgovor za necijepljenje djece. Oni koji imaju negativne kožne testove i neuvjerljivu anamnezu mogu se ponovno cijepiti, dok se djeca s uvjerljivom anamnezom i pozitivnim kožnim testom na neku od komponenti cjepiva mogu cijepiti zamjenskim cjepivom ili primjenom postupno rastućih doza cjepiva.

U ovom pregledu prikazane su vrste neželjenih reakcija koje se mogu pojaviti nakon cijepljenja, najčešće komponente cjepiva koje mogu biti odgovorne za te reakcije te postupke kod sumnje na alergijsku reakciju na pojedina cjepiva. Bolje razumijevanje alergijskih reakcija na komponente cjepiva može pomoći u razbijanju predrasuda i nepotrebnih strahova od cijepljenja te u poboljšanju postotka procijepljenosti.

Ivana Jerković, Mirjana Turkalj