Multipla skleroza (MS) je autoimuna demijelinizacijska i neurodegenerativna bolest središnjeg živčanog sustava i vodeći uzrok netraumatske neurološke invalidnosti u mladih odraslih osoba. Većinom se znaci bolesti javljaju između 20. i 45. godine, a žene obolijevaju dvaput češće od muškaraca. Klinički, MS može slijediti 2 puta: relapsni ili progresivni. Početni simptomi najčešće su subjektivne smetnje osjeta, smanjenje oštrine vida, gubljenje snage u jednom ili više ekstremiteta, dvoslike, poremećaji ravnoteže i vrtoglavice, smetnje kontrole mokrenja i stolice. Mogući su i poremećaji koordinacije pokreta, tremor, isprekidan govor, pojava spasticiteta, mentalni poremećaji i depresivne tegobe.

MS predstavlja globalni problem, a njezina prevalencija je u porastu. Prevalencija je najveća u Sjevernoj Americi, Zapadnoj Europi i Australaziji (>100/100.000), a najniža u zemljama u središtu oko ekvatora (<30/100.000). Sukladno podacima Registra osoba s invaliditetom u RH je vještačeno 4.405 osoba s MS-om te ostvaruju određena invalidska prava. Ukupan broj osoba s MS-om je znatno veći te prema istraživanju iz 2020. a u sklopu EU projekta Morbidity Statistics iznosi 7.024.