Vođenje zdravog načina života, uključujući redovitu tjelovježbu, konzumaciju voća i povrća i minimalnu konzumaciju alkohola, povezano je s boljom kognitivnom funkcijom kod starijih osoba, pokazalo je novo istraživanje, objavljena onlino u JAMA Neurology.
Studija, koja je kombinirala longitudinalne i kohortne podatke s postmortalnim izvješćima o patologiji mozga, otkrila je da povezanost postoji čak i kod onih s patologijom Alzheimerove bolesti (AD), što sugerira da čimbenici životnog stila mogu osigurati kognitivnu rezervu i poboljšati kognitivne sposobnosti u starijoj dobi.
Studija je uključivala 586 sudionika (71% žena) koji su praćeni od 1997. do 2022. u sklopu longitudinalne kohortne studije projekta Rush Memory and Aging Project.
Istraživači su prikupljali informacije o načinu života i demografskim čimbenicima u redovitim intervalima, kao i informacije o prehrani, unosu alkohola i vremenu provedenom u umjerenim ili snažnim fizičkim aktivnostima kao što su vrtlarstvo, hodanje, gimnastika, vožnja biciklom ili plivanje. Sudionici su također dobili godišnje kognitivne testove.
U kasnijim godinama, sudionici su odgovarali na pitanja o tome igraju li kartaške igre ili dame, čitaju, posjećuju muzej ili se bave drugim kognitivno stimulirajućim aktivnostima.
Postmortem pregledi omogućili su istraživačima da procijene patologiju mozga (srednja dob u trenutku smrti, 91 godina).
Sudionici su kategorizirani kao oni koji vode zdrav život ako su postigli dobre rezultate u pet kategorija: umjereno ili intenzivno vježbali 150 minuta tjedno, nisu pušili, pili jedno do dva pića tjedno, redovito igrali kartaške igre ili slagali slagalice i pratili Mediteransku-DASH dijetu.
Za svaki porast od jednog boda u rezultatu zdravog stila života, bilo je 0,120 jedinica manje opterećenja beta-amiloida u mozgu i 0,22 standardizirane jedinice viši rezultat u kognitivnoj izvedbi (P < ,001).
Nakon prilagodbe za opterećenje beta-amiloidom, fosforirani tau čvor ili druge patologije mozga povezane s demencijom, rezultat zdravog načina života ostao je neovisno povezan s kognicijom (P < 0,001). Više od 88% globalnog kognitivnog rezultata neke osobe bilo je izravna povezanost sa životnim stilom.
Veza između životnog stila i kognicije mogla bi se dijelom pripisati antioksidativnim i protuupalnim sposobnostima svakog čimbenika životnog stila (npr. prehrana i tjelesna aktivnost) i kognitivnim rezervama (npr. kognitivne aktivnosti) koji pridonose smanjenju upale i oksidativnog stresa.
Ograničenja studije uključuju oslanjanje na podatke koje su sami prijavili jer bi kognitivno oštećenje moglo utjecati na netočno izvješćivanje. Osim toga, autori su primijetili da kognitivne sposobnosti mogu utjecati na pridržavanje čimbenika životnog stila.
