Cilj istraživanja bio je odrediti razine zamora suosjećanja i sagorijevanja kod stručnjaka na području tretmana ovisnosti te provjeriti mogućnost njihova predviđanja na temelju izvora stresa na poslu i stresa zbog promjena u uvjetima rada tijekom pandemije COVID-19. Ispitano je i postojanje moderatorskog učinka zadovoljstva suosjećanjem na odnos između izvora stresa i zamora suosjećanja.

U istraživanju je sudjelovalo 126 sudionika (79,7 % žena). Upotrijebljeni su: Oldenburški upitnik sagorijevanja, Upitnik profesionalne kvalitete života, Skala stresa za radnike u mentalnom zdravlju i Upitnik percipiranoga stresa zbog promjena u uvjetima rada tijekom pandemije COVID-19, konstruiran za potrebe ovog istraživanja. Zamor suosjećanja (sekundarni traumatski stres i sagorijevanje) bio je određen poteškoćama vezanima uz klijente, sukobom između radne i obiteljske uloge, sukobima s drugim radnicima te obilježjima organizacijske strukture. Samostalna mjera sagorijevanja (OLBI) bila je određena pritiskom zbog opterećenja na poslu.

Zadovoljstvo suosjećanjem djelovalo je kao moderator u odnosu između izvora stresa na poslu i zamora suosjećanja. Percipirani stres zbog promjena u uvjetima rada tijekom pandemije COVID-19 značajno je pridonio predviđanju sekundarnoga traumatskog stresa i OLBI mjere sagorijevanja.

Bruno Škovrlj, Renata Glavak Tkalić