U anketnim istraživanjima već su dokazane različite prednosti ovakvog cjelovitog i slobodnog pristupa, međutim veliki je izazov pacijentima dostupnost cjelokupne dokumentacije, pa čak i bilješki koje su namijenjene kao podsjetnik ili za razmjenu među zdravstvenim profesionalcima koje pacijenti do kraja ne razumiju. Kako se funkcionalnost zapisa sve više razvija to više nije samo podsjetnik za liječnike već i o komunikacijski alat za pacijente.

Nove studije predlažu kliničarima da promijene način na koji pišu dokumentaciju kako bi ona bila što točnija i potpunija. Veliki je problem postala i opterećenost liječnika koji puno vremena troše na administrativne poslove, a tu su sad i preciznije bilješke i odgovori na upite pacijenata. Svakako je i dalje potrebno ulagati u edukaciju i liječnika i pacijenata kako bi se ovaj problem mogao riješiti.

Jedna od mogućnosti je i dugoročnija strategija: korištenje generativne umjetne inteligencije (AI) kao podrške kliničarima u dokumentiranju i pisanju sažetaka kao slobodnog teksta, a koje bi pacijenti mogli lakše razumjeti. Ovakav pristup, smatraju autori, može pomoći u očuvanju točnosti bilješki, povećati jasnoću pisanja i signale empatije i brige usmjerene na pacijenta, te poslužiti kao zaštita od administrativnog opterećenja liječnika. Međutim, u radu objavljenom u JMIR Medical Education u obzir su uzeti i trenutni rizici povezani s postojećom generativnom umjetnom inteligencijom.

Autori vjeruju da će ova inovacija igrati ključnu ulogu u pisanju sažetaka slobodnim tekstom u e-kartonima i da će zajedničko stvaranje kliničkih bilješki biti imperativ. Svakako će kliničare trebati podržati u tome kako raditi zajedno s generativnom umjetnom inteligencijom koja ima veliki potencijal u području digitalizacije u medicini.