Rad objavljen u časopisu Nature Immunology, ukazuje na mogućnost da bi liječenje gljivicama moglo pružiti olakšanje ljudima koji su kritično bolesni od COVID-19.

Trilijuni mikroorganizama žive u našim tijelima i na njima, pomažu nam u probavi hrane, štite nas od štetnih patogena i više. Iako se velik dio mikrobioma sastoji od bakterija, prošla su istraživanja pokazala da gljivični dio - mikobiota - također djeluje s imunološkim sustavom.

Prethodne studije su pokazale da mnogi ljudi s COVID-19 imaju crijeva s promijenjenim mikrobnim sastavom i poremećenom zaštitnom barijerom, što bi moglo omogućiti patogenima da uđu u krv. A neki pojedinci koji su kritično bolesni od COVID-19 dobili su opasne gljivične infekcije u plućima.

Autori ovoga rada željeli su dodatno istražiti vezu između mikobiote i COVID-19. Istraživači su pregledali krv 91 osobe hospitalizirane s tom bolešću 2020. Gotovo tri četvrtine tih osoba imalo je teški COVID-19 i primali su više od šest litara dodatnog kisika u minuti ili invazivnu mehaničku ventilaciju, dok su ostali imali umjerenu ili blagu bolest.

U usporedbi s 36 osoba koje nikada nisu bile pozitivne na SARS-CoV-2, osobe s teškim oblikom COVID-19 proizvele su oko četiri puta više antitijela protiv tri vrste gljivica koje se obično nalaze u crijevima, uključujući gljivicu Candida albicans. Visoka prevalencija antitijela sugerira da su ti ljudi imali povišene količine tih gljivica. Uzorci fecesa prikupljeni početkom 2021. od 10 osoba s COVID-19 također su pokazali da imaju više ukupne razine crijevnih gljivica, posebno vrste Candida, u odnosu na 10 zdravih osoba. Za ove ljude, brojnost Candide bila je u pozitivnoj korelaciji s težinom bolesti. Pokazalo se da prisutnost nekih gljivičnih vrsta, posebice C. albicans, aktivira imunološki sustav.

U podskupini ljudi s teškim oblikom bolesti COVID-19, broj antitijela protiv C. albicans u njihovoj krvi bio je povezan s brojem imunoloških stanica - neutrofila, a koje mogu izazvati upalu.

Kada su istraživači zarazili miševe s C. albicans ekstrahiranom iz ljudi s teškim COVID-19, a zatim ih zarazili SARS-CoV-2, primijetili su da više neutrofila napada pluća životinja i aktivira upalni odgovor nego kod miševa samo sa SARS-om-CoV-2. Ako su tim miševima dali lijek protiv gljivica, smanjio je broj i aktivnost neutrofila.

Dugotrajne teorije o COVID-19

Studija je također otkrila da su ljudi s teškim oblikom COVID-19 i dalje imali povišene razine antitijela protiv C. albicans i prekursora neutrofila pripremljenih za suzbijanje gljivica dugo nakon što su se oporavili od bolesti — kod nekih ljudi i do godinu dana kasnije. Ovi čimbenici upućuju na to da bi promjene mikobiote tijekom infekcije SARS-CoV-2 mogle doprinijeti upali povezanoj s dugim COVID-om.

Postoje brojne teorije o tome što bi moglo potaknuti trajne simptome nakon COVID-a. Mikrobna disbioza, bilo crijeva ili pluća, jedna je od glavnih teorija koju ljudi predlažu, a ovaj rad daje dodatnu težinu ovoj teoriji.