Svim imunokompromitiranim osobama zajedničko je da ih njihovo urođeno ili stečeno stanje čini podložnijim za različite virusne, bakterijske i gljivične infekcije, koje će potencijalno biti težeg oblika i duljeg trajanja, s razvojem mogućih komplikacija. Od virusnih infekcija najčešće se radi o infekcijama uzrokovanim SARS-CoV-2 i virusom influence, ali i respiratornim sincicijskim virusom (RSV) te citomegalovirusom (CMV), a od bakterijskih daleko su najznačajnije one uzrokovane pneumokokom.

Tijekom pandemije COVID-19, upravo su se imunokompromitirani i imunosuprimirani pacijenti izdvojili kao visoko rizična skupina, s većom stopom hospitalizacije, prijema u jedinice intenzivnog liječenja i smrtnog ishoda. Više od 40 % hospitaliziranih bolesnika s probojnim infekcijama nakon cijepljenja bili su upravo imunokompromitirani pacijenti.

Cijepljenje je najučinkovitija i najjeftinija metoda sprečavanja nastanka zaraznih bolesti. Imunokompromitirane osobe je najučinkovitije zaštititi upravo cijepljenjem i to prije svega protiv SARS-CoV-2, virusa influence i pneumokoka. Prema nedavno objavljenim preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, svim rizičnim skupinama, pa tako i imunokompromitiranima, savjetuje se cijepljenje protiv COVID-19 ili docjepljivanje jednom dozom. Preporuke su i da se imunokompromitirani svake godine cijepe protiv gripe, a prema važećem programu cijepljenja savjetuje se i cijepljenje protiv pneumokoka, uz docjepljivanje nakon 5 godina, odnosno 2 mjeseca, ovisno o vrsti cjepiva . Najnovijom generacijom pneumokoknih cjepiva dovoljno se cijepiti jednom. Valja napomenuti da su dosadašnja istraživanja pokazala učinkovitost i mogućnost primjene različitih cjepiva istovremeno ili u kraćem vremenskom razdoblju.

S obzirom na činjenicu da imunokompromitirane osobe imaju slabiji imunosni odgovor na cijepljenje, važno je i dalje primjenjivati ostale zaštitne mjere koje imamo na raspolaganju, kao što su zaštitne maske za lice, higijena ruku te provjetravanje prostorija, osobito prilikom boravka u zdravstvenim ustanovama.

Što se tiče zaštite od COVID-19, prijeekspozicijska profilaksa infekcije monoklonskim protutijelima više se ne preporučuje zbog slabijeg učinka na nove sojeve virusa.

U slučaju COVID-19, imunokompromitiranima se savjetuje primjena antivirusnog lijeka - oralnog inhibitora proteaze nirmatrelvir/ritonavir, i to isključivo u prvih 5 dana od pojave simptoma. U slučaju gripe, preporučuje se primjena oseltamivira. Primjenom ovih antivirusnih lijekova smanjuje se rizik od težeg oblika bolesti.

Ususret zimskom razdoblju godine, kada je zbog duljeg boravka u zatvorenom prostoru puno veća pojavnost različitih, prije svega respiratornih infekcija, važno je upozoriti na ovu osobito ranjivu skupinu naših bolesnika/ pacijenata, kako im pomoći i kako ih zaštiti.

Andrea Vukić Dugac