Suočeni s jedne strane s problemom SARS-CoV-2 infekcije i dolaskom zimskog perioda koji ionako povećava rizik različitih virusnih infekcija zbog boravka u zatvorenom prostoru, a s druge strane s potrebom rada, stvaranja i normalizacije života, ne smijemo zaboraviti imunokompromitirane bolesnike. To je skupina bolesnika koja je višestruko ugrožena tijekom COVID-19 pandemije. Zbog svoga imunološkog statusa imaju povećan rizik razvoja teških oblika COVID-19 infekcije, ali i smrtnoga ishoda. Imunokompromitirani bolesnici imaju slab odgovor na cjepivo zbog čega su podložni tzv. probojnim infekcijama unatoč provedenom cijepljenju.

Okrugli stol je okupio eminentne stručnjake koji se bave COVID-om i skrbe za imunokompromitirane bolesnike. Skup je ispred Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pozdravio Akademik Bojan Jelaković. U raspravi su osim Akademika Jelakovića sudjelovali prof.dr.sc. Stjepko Pleština, prof.dr.sc. Vanja Bašić Kes, prof.dr.sc. Krunoslav Capak, prof.dr.sc. Marijana Braš, prof.dr.sc. Iveta Merćep, doc.dr.sc. Miro Mayer, prim.dr.sc. Marija Bubaš, dr.sc. Feđa Džubur i Martina Herceg Predsjednica Udruge kroničnih bubrežnih bolesnika Zagreba. Raspravu je vodila prof.dr.sc. Nikolina Bašić Jukić, Predsjednica Hrvatskog društva za bubreg.

Nakon prikaza epidemiološke situacije u Republici Hrvatskoj i susjednim zemljama i trenutno prevladavajućih sojeva SARS-CoV-2 virusa, rasprava je usmjerena prema problemu definiranja i prepoznavanja imunokompromitiranih bolesnika. Osim bolesnika koji primaju imunosupresijske lijekove, postoji čitav niz bolesti i stanja koja utječu na imunološki sustav, a samim time i na odgovor na SARS-CoV-2 poput hipertenzije, debljine i šećerne bolesti. Naglašena je potreba dodatne edukacije svih liječnika koji sudjeluju u liječenju COVID-19, ali i pacijenata.

Poseban naglasak stavljen je na problem post-COVID-a koji je još uvijek nedovoljno poznata bolest i s kojom se treba baviti širi krug liječnika izvan za sada dostupnih post-COVID ambulanti. Prikazani su dostupni rezultati procijepljenosti imunokompromitiranih bolesnika uz raspravu o razlozima odbijanja cjepiva. Naglašen je problem tzv. probojnih infekcija unatoč provedenom cijepljenju. Rasprava je bila posebno intenzivna kada se došlo do mentalnog zdravlja.

Osim o mentalnim problemima povezanim s COVID-19, raspravljalo se i o mentalnim problemima koji se u situaciji velikog pritiska javnosti i ogromnih radnih opterećenja javljaju kod medicinskog osoblja.

Svi su se sudionici uključili u raspravu o prednostima i nedostacima lijekova i preekspozicijske profilakse kod COVID-19. U raspravi se razjasnilo da je potrebno odobriti više različitih preparata jer ne mogu sve kategorije imunokompromitiranih bolesnika primati istu terapiju prije svega zbog problema interakcija među lijekovima.

Zaključeno je da imunokompromitirani bolesnici čine veliku i vrlo heterogenu skupinu bolesnika, pri čemu nema preciznog alata za određivanja “stupnja imunokompromitiranosti”. Cijepljenje predstavlja osnovu borbe protiv pandemije, a osjetljive skupine bolesnika treba dodatno zaštititi primjenom specifičnih lijekova kako bi se sačuvali životi, ali i struktura svakodnevnog života, mentalno zdravlje mladih i nacije u cjelini.