Dobrobit liječnika (engl. wellbeing) prepoznata je u puno većim i uređenijim zdravstvenim sustavima kao ključan element preživljavanja i održavanja kvalitetne zdravstvene skrbi, s obzirom na to da je incidencija sindroma izgaranja, općenitog nezadovoljstva, gubitka motivacije, lošeg balansa privatnog i poslovnog života među liječnicima nemilosrdna. Stopa suicida dvostruko je veća, kao i odustajanje od profesije.

Iako je sindrom izgaranja, preopterećenosti i nezadovoljstva prvenstveno problem sustava, njegove organizacije i upravljanja, individualna pomoć liječnicima i liječnicama coachingom nalazi posljednjih nekoliko godina svoj put u svijetu uz sjajne rezultate. Coaching se vrlo dugo i uspješno koristi u poslovnom i sportskom svijetu, ali tek nedavno i u medicini, prvenstveno u SAD-u, Kanadi i Velikoj Britaniji, gdje postoje liječničke coaching federacije. Riječ coach, kako je danas koristimo, potječe iz 1830. godine i sveučilišta u Oxfordu gdje je označavala tutora koji je pomagao studentima za pripremu ispita. Iz toga je oko 1860. potekao sportski coaching, kod nas trening, koji je danas u cijelom svijetu neizostavan proces u ostvarivanju vrhunskih sportskih rezultata.

Prema definiciji Međunarodne coaching federacije (ICF) coaching je partnerski odnos s pojedincem u kojem se kreativnim i misaono izazovnim procesom postiže maksimalan osobni i profesionalni potencijal. Cilj je coachinga osnažiti pojedinca te pomoću razgovora i stvaranja sigurnog prostora da osoba bude “ono tko zaista jest”, raznih tehnika i alata provesti od trenutačnog do željenog stanja sukladno njegovim/ njezinim temeljnim životnim vrijednostima, uspostaviti nadzor nad svojim životom i postići privatnu i profesionalnu ispunjenost. Svi mi imamo ciljeve koje želimo ostvariti, izazove koje želimo nadići i razdoblja kada se osjećamo „zaglavljeno“. Coaching pomaže procesuirati osjećaje, osvijestiti vlastite emocionalne kapacitete i naučiti njima upravljati, reducira stres, vraća motivaciju i podržava osobu na putu željene promjene na način da s coachem (trenerom) zajedno traži vlastite odgovore.

Dobrobiti coachinga za profesionalni i privatni život liječnika potvrđuju i istraživanja. U veljači 2023. objavljen je najveći dosad pregledni članak koji je obuhvatio 14 randomiziranih kontroliranih istraživanja (od 1 756 ukupno objavljenih) s 1 099 ispitanika. Osim poboljšanja opće dobrobiti, stres i simptomi izgaranja na poslu bili su signifikantno smanjeni, dok je balans privatnog i poslovnog života bio značajno bolji, kao i otpornost, zadovoljstvo poslom i privatnim odnosima. Prosječan broj coaching sesija u uključenim istraživanjima bio je svega 5,5 sati, što samo potvrđuje učinkovitost i brzinu procesa. Više od 85 % liječnika se izjasnilo da bi izabralo kolegu liječnika za coacha jer hodaju u “istim cipelama”, prošli su isti put edukacije i iskustvo rada u zdravstvenom sustavu. Više od 96 % liječnika bi preporučilo takvu vrstu rada na sebi i drugim kolegama.

Zaključno, iako su liječnici trenirani da je traženje pomoći slabost i da je “stisni i guraj” poželjan modus operandi, coaching uistinu ima moć promjene, prvenstveno vlastitih mentalnih sklopova stvorenih odgojem, društvenom okolinom i sustavom školovanja koji ograničavaju liječnike da žive život i ovu profesiju onako kako to žele. Ključno je da promjenu želime, da se prestanu vrtjeti u krugu okrivljavanja sustava, šefova, rasporeda, kolega i pacijenata za vlastito nezadovoljstvo. U krugu naučene bespomoćnosti. Jer najbolje od sebe mogu dati svojim obiteljima i pacijentima kad su i sami dobro.

Marija Marković