Gotovo svaka osoba s Parkinsonovom bolešću može imati određeni stupanj gastrointestinalne disfunkcije, a može biti zahvaćen gotovo cijeli trakt, od usta do rektuma. Brojni različiti mehanizmi povezani su s ovom gastrointestinalnom disfunkcijom, uključujući proupalne promjene u crijevnoj mikrobioti, tako da bi modulatorna intervencija mogla biti terapijska strategija za Parkinsonovu bolest.

Voditelj istraživanja, K. Ray Chaudhuri, profesor za poremećaje kretanja i neurologiju na King's Collegeu u Londonu, proveo je sa svojim timom multicentrično, randomizirano, dvostruko slijepo, placebom kontrolirano ispitivanje, u kojem su pacijenti s Parkinsonovom bolešću i zatvorom, na temelju prema kriterijima Rim IV, nasumično raspoređeni u ispitivanu skupinu koja je primala probiotik ili kontrolnu u kojoj je davan placebo tijekom 3 mjeseca.

Korišteni probiotik bio je tekuća formulacija i sadržavao je četiri soja: Lacticaseibacillus rhamnosus, Enterococcus faecium, Lactobacillus acidophilus i Lactiplantibacillus plantarum.

Ukupno je u istraživanje uključeno 74 pacijenta koji su nasumično raspoređeni u ispitivanu u kontrolu skupinu. Skupine su bile dobro usklađene po sociodemografskim karakteristikama, simptomima Parkinsonove bolesti i opstipacije, a samo su tri pacijenta u svakoj skupini prekinula studiju.

Probiotik je bio povezan sa statistički značajnim povećanjem obilja bakterija za koje se zna da imaju korisna svojstva povezana sa zdravljem.

Sekundarna krajnja točka studije uključivala je promjene u motoričkim i nemotoričkim simptomima, a probiotik je bio povezan sa značajnim poboljšanjem "vremena do uključivanja" liječenja levodopom, skraćujući to razdoblje s prosječnih 31,43 minute na početku na 23,95 minuta nakon intervencije (P < .027).

Također je došlo do značajnog poboljšanja rezultata na skali nemotoričkih simptoma (NMSS) između početne vrijednosti i procjene nakon intervencije kod pacijenata koji su primali probiotik, sa 70,71 na 61,34 (P = ,005).

Takva značajna poboljšanja nisu primijećena u placebo skupini.

Ispitivanje je pokazalo da je proučavani probiotik promijenio mikrobiom i poboljšao zatvor, međutim trenutačni podaci ne mogu dokazati je li probiotik utjecao na simptome Parkinsonove bolesti jer je poboljšanje NMSS potaknuto poboljšanjem opstipacije, a to je moglo rezultirati boljom apsorpcijom levodope. Postoji sve veći interes za ispitivanje odnosa između crijevne disbioze i "crijevno – mozgovne osovine" kod Parkinsonove bolesti.

Trenutna studija ističe se kao značajan doprinos ovom području proučavanja.