Sustav nadzora i praćenja te epidemiološkog i kliničkog zbrinjavanja zaraženih virusom SARS-CoV-2 unaprijedili su metodologiju dijagnosticiranja i praćenja cirkulirajućih virusa. To je prepoznala i SZO koja je pojavom pandemije COVID-19 pridodala sustavu nadzora gripe i prikupljanje pravovremenih informacija o cirkulaciji SARS-CoV-2 kao i procjenu utjecaja ovih bolesti na cjelokupni zdravstveni sustav.

S druge strane, podizanje svijesti o općim mjerama prevencije respiratornih infekcija tijekom ove pandemije pridonijelo je smanjenju širenja ne samo SARS-CoV-2 nego i drugih respiratornih infekcija, pa i virusa gripe. No brzo širenje Omikron varijante koji uzrokuje blaže oblike bolesti ukazuje na popuštanje predostrožnosti u populaciji te slabije provođenje preventivnih mjera što bi u idućoj sezoni moglo rezultirati bržim širenjem drugih respiratornih patogena, pa i gripe.

Brojne su studije pokazale da su gripa i druge respiratorne infekcije povezane s većim rizikom akutnog infarkta miokarda (AIM) i cerebrovaskularnog inzulta (CVI). Tako gripa za 10 puta povećava rizik prvog AIM, a za 8 puta rizik prvog CVI. Isto tako,studije pokazuju da su respiratorne infekcije manje učestale u cijepljenih nego u necijepljenih, a ako se i pojave, u cijepljenih rjeđe nastupaju komplikacije i smrt. Cijepljenje protiv gripe štiti i od drugih neželjenih događaja pa smanjuje rizik težih kardiovaskularnih događaja, hospitalizacije zbog zatajenja srca i CVI. U oboljelih od COVID-a je veći rizik hospitalizacije i smrti ako prethodne sezone nisu bili cijepljeni protiv gripe. To potvrđuje teoriju da su sve respiratorne bolesti blaže i rjeđe komplicirane u cijepljenih nego u necijepljenih.

Cijepljenje protiv sezonske gripe preporuča se svake godine svim osobama starijim od 6 mjeseci, a osobito ugroženim skupinama u kojih je veći rizik nastanka komplikacija i smrti. To su: osobe > 65 godina, djeca < 2 godine, te bolesnici s astmom, KOPB-om, cističnom fibrozom, kardiovaskularnim bolestima, dijabetesom i drugim kroničnim bolestima. Izuzetno je važno cijepiti i kontakte gore navedenih rizičnih skupina, ne samo kućne nego i zdravstvene djelatnike, kao i štićenike i zaposlenike domova i institucija za njegu kroničnih bolesnika. U interesu zaštite majki i djece, preporuča se i cijepljenje trudnica.

Zbog slabije procijepljenosti i djece i odraslih osoba, u Hrvatskoj je potrebno provođenje dodatnih javnozdravstvenih aktivnosti za promoviranje cijepljenja u prevenciji respiratornih infekcija, osobito u osoba s povišenim rizikom, kako bi stopa oboljelih i umrlih od gripe, COVID-a i drugih respiratornih infekcija u Hrvatskoj bila što niža.

Rok Čivjak