Stanična imunost ključna je komponenta direktnog uništavanja inficiranih stanica, ali i u cijelom imunološkom odgovoru.

Tim znanstvenika predvođen dr. Draganom Primorcem analizirao je sve segmente imunosnog odgovora ljudskog organizma nakon infekcije koronavirusa.

Ističe se važna uloga stanične imunosti posredovane limfocitima T u dugotrajnoj zaštiti od covida-19 te se očekuje da će nadolazeća istraživanja u polju stanične imunološke obrane pridonijeti boljem uvidu u imunopatogenezu covida i javnozdravstvenom zbrinjavanju pandemije koronavirusa.

Uz navedeno, u radu se detaljno analizira cijela interakcija između virusa i čovjeka - od ulaska virusne čestice, pa sve do razvijanja trajne imunosne memorije.

Znanstvenici su razmotrili imunosne procese koji se odvijaju i u sluznicama, na razini same stanice, pa sve do molekularnog pristupa do razine epigenetskih spoznaja.

Također, usporedili su odgovore između različitih skupina pacijenata - onih koji nikada nisu bili inficirani, preboljelih, cijepljenih te onih koji su preboljeli infekciju te su također cijepljeni.

Rezultati pokazuju da stanična imunost, za razliku od humoralne (titra protutijela), pruža dugotrajnu zaštitu od SARS-CoV-2 čak 20 mjeseci od inicijalne infekcije tim virusom ili cijepljenja.

S obzirom na moguću pojavu drugih virusa koji su u stanju mutirati te izbjeći imunosni odgovor brže od procesa razvoja specifičnih cjepiva za nove sojeve, moderna istraživanja su usmjerena prema cjepivima koja će ciljati razvoj kompetentnog staničnog odgovora.

Pokazalo se da je stanični odgovor daleko dugotrajniji (izmjeren čak 17 godina nakon infekcije) od humoralnog (protutijela) još na primjeru infekcija SARS-CoV iz 2003 godine.

Frontiers in Immunology je služben časopis Međunarodne unije imunoloških društava (International Union of Immunologican Societies - IUIS).