Rak debelog i završnog crijeva (kolorektalni rak) treće je po redu sijelo raka u svijetu, nakon raka dojke i raka pluća. Prema procjenama Svjetske organizacije za istraživanje raka, godišnje od njega oboli gotovo 2 milijuna osoba, a umre 0,95 milijuna. Zbog velikog broja oboljelih, i sve boljeg preživljenja, visoka je i prevalencija. Procjenjuje se da diljem svijeta živi preko 5 milijuna osoba kojima je u posljednjih 5 godina postavljena dijagnoza kolorektalnog raka.

Rak debelog i završnog crijeva najučestalija je zloćudna bolest u Hrvatskoj. Godišnje prosječno oboli oko 3600 osoba, od čega oko 60% muškaraca. Češći je kod osoba starije životne dobi, međutim skoro petina oboljelih je mlađa od 60 godina. Prema posljednjim podacima Registra za rak, u 2019. godini od kolorektalnog raka oboljelo je 3660 osoba, a prosječna dob prilikom oboljenja bila je 69 godina.

Po smrtnosti od zloćudnih bolesti kolorektalni je rak na drugom mjestu, nakon raka pluća. Godišnje od njega umire oko 2100 osoba, također 60% muškaraca. Trend mortaliteta je stabilan u posljednjih 10 godina, no pojavnost kolorektalnog raka je u porastu, oko 1% godišnje u posljednjih 20 godina.

Prema procjenama Europske komisije za zemlje članice EU, stope incidencije kolorektalnog raka najviše su u Slovačkoj, Danskoj, Mađarskoj i Nizozemskoj, dok je mortalitet najviši u zemljama istočne Europe. Hrvatska se nalazi na 9. mjestu po pojavnosti raka debelog crijeva, a na visokom 2. mjestu po smrtnosti. Ovi podaci ukazuju na to da postoji puno prostora za napredak na svim razinama prevencije kolorektalnog raka.

Ako se rak debelog crijeva otkrije u lokaliziranom stadiju, petogodišnje preživljenje iznosi oko 90%. Međutim, prema posljednjim podacima Registra za rak samo 11% slučajeva raka debelog crijeva je otkriveno u lokaliziranom stadiju, dok su kod 13% osoba prilikom dijagnoze već prisutne udaljene metastaze.  U međunarodnoj studiji o preživljenju (CONCORD-3) petogodišnje preživljenje za osobe kojima je rak debelog crijeva dijagnosticiran između 2010. i 2014. godine u Hrvatskoj iznosi 51,5%, a za dijagnozu raka rektuma 48,2%. I prema ovom pokazatelju Hrvatska se nalazi pri dnu Europe, a u zemljama sjeverne i zapadne Europe preživljenje se kreće oko 65%.

U Hrvatskoj od 2007. godine postoji Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Odazivanjem u program te testiranjem rak debelog crijeva može se otkriti u ranom stadiju, kad je preživljenje vrlo visoko. Osim toga, kolonoskopskim pregledom mogu se otkriti te ukloniti potencijalno zloćudni polipi, čime preveniramo i sam nastanak raka.

Epidemiološki podaci pokazuju kako u Hrvatskoj postoji značajan prostor za napredak u prevenciji te ranom otkrivanju kolorektalnog raka. Uz pridržavanje preporuka mjera prevencije, uključujući i odazivanje u program ranog otkrivanja raka, moguće je slijediti primjer zemalja sjeverne i zapadne Europe te značajno smanjiti pojavnost i mortalitet od ove vrste raka i poboljšati kvalitetu života oboljelih.